Društvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 84.2.6.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika F karlo Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
Redak 10:
**''Društvenu nadgradnju'' čine sva ostala područja društvene stvarnosti koja su u konačnici uvjetovana ekonomskom osnovom društva. To su grubo diferencirano ''društveno-politička organizacija'' društva (''država'', ''pravne institucije'', ''političke organizacije'') i ''društvena svijest'' koja se sastoji iz ''pravno-političke nadgradnje'' i ''viših oblika svijesti'' (''religija'', ''moral'', ''filozofija'', ''znanost'' i ''umjetnost'').
*''Društvena dinamika'' proizilazi iz shvaćanja pokretačkih snaga razvoja ljudskog društva kao sastavnog dijela shvaćanja društva uopće. Te su snage sadržane u razvoju proizvodnje, odnosno u razvoju njenih materijalnih snaga, koje dovode do nužne, odgovarajuće promjene u proizvodnim odnosima, a i jedni i drugi zajedno dovode do daljnjih promjena u svim ostalim područjima društvene stvarnosti, odnosno društvene nadgradnje.
== Društvena osnova ==
*''Društvena osnova'' ima ekonomsko obilježje i sastoji se iz ''proizvodnih snaga'' i ''proizvodnih odnosa'', koji se zajedničkim imenom zovu ''način proizvodnje''<br>U širem smislu, društvena osnova obuhvaća i ''proizvodnju ljudi'', ''[[zemljopis]]ne čimbenike'' i ''ostatke prethodnog načina proizvodnje''.
*''Proizvodne snage'' čine ''sredstva za rad'' i ''čovjek sa svojim sposobnostima''.
*''Proizvodni odnosi'' su odnosi u koje ljudi stupaju u procesu proizvodnje.
== Oblici društvenog života ==
*''[[Horda]]'' je nastariji i najnerazvijeniji oblik društvenog života. Ona je nastala na nižem stupnju divljaštva i traje do njegovog sljedećeg stupnja. Formirala se iz čopora u kojemu su živjele čovjekolike životinje i predstavlja početak društvenog života. Horda je predstavljala i biološku i ekonomsku zajednicu jer je čovjek sve svoje potrebe realizirao u njoj. Horda se sastojala od 10-20 članova koji su živjeli na zajedničkom teritoriju, stalno se krećući u potrazi za hranom.
*''[[Rod (prvobitna zajednica)|Rod]]'' je viši oblik organiziranja društvenog života. Osobitost roda je da se prvi put iz spolnih odnosa isključuju roditelji i djeca i formira se ''bračna zajednica po generacijama''. Kasnije će se iz spolnih odnosa isključiti i rođena braća i sestre. U rodovima se vrši ''[[podjela rada]]''. Neki se rodovi bave poljodjelstvom, neki stočarstvom, zanatstvom. Veliki rodovi se i cijepaju, ali zadržavaju veze s ostalim novim rodovima, pa se na taj način oblikuju ''bratstva''
*''[[Pleme]]'' čini veći broj rodova koji su nastali iz jednog zajedničkog roda. To je dakle zajednica koja se temelji na krvnom srodstvu, ali i na zajedničkom teritoriju. Pleme objedinjuje izvjesne funkcije rodova, u početku samo vezane za ratovanje, a kasnije sve više. Kasnije se javljaju i ''savezi plemena''.
*''[[Narod]]'' je prvi oblik organiziranja koji nije temeljen na krvnom srodstvu, već samo na teritorijalnoj povezanosti. Do spajanja plemena u okviru državne zajednice dolazi zbog pojave privatnog vlasništva i prvih manifestacija izdiferenciranosti društva na klase. Klasna podjela je zahtijevala organizaciju za zaštitu interesa klase koja je bila nositelj sredstava za proizvodnju. Ta organizacija je bila država, a stanovnici koji su na njenom teritoriju živjeli bili su prije svega podijeljeni na klase.
*''[[Nacija]]'' nastaje kao rezultat velikih ekonomskih, političkih i kulturnih promjena koje sa sobom donosi ''kapitalistički'' način proizvodnje, buržoasko društvo.
*''[[Društvena klasa|Klase]]'' su velike društvene grupe koje se nalaze u međusobnom odnosu eksploatacije.
*''[[Kaste]]'' su zatvorene društvene grupe, formirane na religioznoj osnovi, nastale i nestale u robovlasničkom društvu.
*''[[Staleži]]'' su velike društvene grupe koje se formiraju na pravnim osnovama, nastale i nestale u feudalnom društvu.
*''[[Država]]'' je nastala kao rezultat potrebe za zaštitom opstanka društva i njenih članova, koji su bili ugroženi klasnim sukobom kada je izbio između prve dvije antagonistički međusobno suprotstavljene klase. Prema organizaciji vlasti država se dijeli po
**Obliku vladavine na ''[[monarhija|monarhije]]'' i ''[[republika|republike]]''.
**Kriteriju političkog režima na ''[[autokracija|autokracije]]'' i ''[[demokracija|demokracije]]''
**Kriteriju državnog uređenja na ''jednostavne'' i ''složene'' države, pri čemu složene države mogu biti ''[[federacija|federacije]]'' i ''[[konfederacija|konfederacije]]''.
*''[[Politička stranka|Političke stranke]]'' su organizacije suvremenog društva koje imaju za cilj osvajanje i održavanje državne vlasti. Dijele se na
**''[[Građanska stranka|Građanske stranke]]'' koje teže da zaštite interese buržoazije i dijele se na ''konzervativne'' i ''liberalne''.
**''[[Radnička stranka|Radničke stranke]]'' se dijele na ''socijalističke'' i ''komunističke''.
*''[[Obitelj]]'' je jedan od najstarijih oblika u kojima ljudi organizuju svoj život. Ona ima ''biološku'', ''psihološku'' i ''ekonomsku'' funkciju. [[Biologija|Biološka]] dimenzija obitelji odnosi se na ostvarenje spolnih veza i rađanja, odnosno proizvodnju ljudi. [[Psihologija|Psihološka]] dimenzija odnosi se na obrazovanje djece i na formiranje i izražavanje osjećaja između članova obitelji — prije svega roditelja i djece, ali i muža i žene. Ekonomska dimenzija odnosi se na činjenicu da se u njenom okviru odvija organizacija i podjela rada. Obitelji su se razvijale sljedećim tokom:
**''bračna zajednica po generacijama'' (obitelj krvnog srodstva)
**''punalna'' (isključeni rođeni braća i sestre)
**''sindijazmička'' (brak između jednog muškarca i jedne žene)
**''monogamna'' (teško raskidiva)
== Elementi pravno-političke strukture društva ==
*''Pravo'' predstavlja skup društvenih pravila koje je donela država s ciljem da se njima, uz pomoć monopola fizičke sile, zaštiti klasni interes vladajuće klase.
*''Politika'' je usmjeravanje društva putem donošenja i izvršavanja odluka koje vrijede za društvo kao cjelinu. Ona se sastoji od tri elementa:
**''[[politička ideologija]]''
**''političke organizacije''
**''politička djelatnost''
== Društvena svijest ==
*''[[Religija]]'' je sustav ideja i skup osjećaja koji bit svijeta objašnjavaju natprirodnim, iracionalnim. U svom razvoju religijska svijest prolazi kroz tri faze — ''animizam'', ''politeizam'' i ''monoteizam''. Razvojem ljudskog društva Bog prestaje biti biće, već se javlja kao ideja (''deizam''). U suvremenom svetu prisutna je i nova vrsta religijske svijeste, ''panteizam'', koja nastoji pomiriti religiju i znanost. Religija kao kolektivna svijest opisuje se kao sustav vjerovanja i običaja vezanih uz zabranjene i izdvojene stvari nazvane ''svetima''. Svi koji prihvaćaju taj sustav vjerovanja i običaja vezani su moralnu zajednicu zvanu ''crkva''.
*''[[Moral]]'' je oblik društvene svijesti koji predstavlja sustav pravila ili normi temeljenih na shvaćanju dobra i zla, koje reguliraju odnose čovjeka prema društvu, drugim ljudima i sebi samom, na taj način što ih se ljudi pridržavaju bez obzira na sankcije.
*''[[Filozofija]]'' predstavlja oblik društvene svijesti koji nastoji izraziti zakonitosti koje postoje u prirodi, društvu i mišljenju. Predmet kojim se bavi je dakle ukupna objektivna stvarnost, svijet u cjelini i u tom smislu ona daje opći, univerzalni pogled na svijet, predstavlja opći oblik svijesti.
*''[[Znanost]]'' je oblik društvene svijesti koji predstavlja sustav znanja o zakonitostima koje se odnose na prirodu, društvo i ljudsko mišljenje. Istovremeno, znanost je i proces stjecanja novih znanstvenih spoznaja.
*''[[Umjetnost]]'' je oblik društvene svijesti kroz koji umjetnik u određenom vremenu izražava svoj odnos prema objektima i stvarnosti (prirodi u užem smislu) kroz različita estetska područja uz pomoć različitih simbola, a obraćajući se osjetilima.
== Društvena dinamika ==
*''Pojam društvene dinamike ili kretanje društva''<br>Mogu se uočiti dva pojma kretanja — širi i uži:
**''Širi pojam kretanja društva'' podrazumijeva svako kretanje u društvu, svaku promjenu.
**''Uži pojam kretanja društva'' obuhvaća samo promjene koje bitno mijenjaju društvo ili neki njegov dio, odnosno donose kvalitetu koji do tada nije postojao.
*''Pojam socijalne revolucije''<br>Svako kretanje društva koje se odvija postupno, ''sporo'' i ne donosi velike, bitne promjene, nazuva se ''evolucija''. S druge strane, ''revolucija'' mijenja društvo u cjelini vrlo brzo. Revolucija ima ''užu fazu'' (trenutak smjene vlasti) i ''širu fazu'' (niz promjena koje su nužne za uspostavu novog tipa društva).
*''Društveno-ekonomska formacija'' predstavlja tipičan i relativno trajan sustav odnosa u društvu, formiran oko osnovnog proizvodnog odnosa, kao najbitnijeg odnosa u društvu, izraženog u vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. Kretanje, odnosno razvoj društva, putem revolucionarnih promjena odvijao se kroz pet povijesnih tipova društveno-ekonomskih formacija:
**[[Prvobitna zajednica]]
**[[Robovlasničko društvo]]
**[[Feudalno društvo]]
**[[Kapitalističko društvo]] koje sadrži nekoliko faza:
***''Liberalni kapitalizam'' poslije industrijske revolucije.
***''Monopolistički kapitalizam'' (kartel, trust, koncern, sindikat)
***''Državni ili suvremeni kapitalizam'' (politika investiranja, cijena, carina, fiskalne mjere, ... ) — nastaje ''državno vlasništvo''.
**[[Socijalističko društvo]]
== Suvremeno društvo ==
Suvremeno društvo se s vremenom pomalo [[socijalizacija|socijalizira]]. U zemljama ''suvremenog razvijenog kapitalizma'' teče razvoj proizvodnih snaga, sredstava za proizvodnju itd. Javlja se novi sloj ljudi — ''[[birokracija]]'', i još jedan novi sloj — ''[[tehnokracija]]''. U nerazvijenim zemljama se uglavnom javljaju pro-komunistički militaristički režimi, pa te zemlje i dalje ostaju nerazvijene. Socijalističke zemlje su uglavnom propale i prešle u [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]] i [[tržišno gospodarstvo]].
=== Neka obilježja suvremenog društva ===
*''Povezivanje čovječanstva'' događa se zahvaljujući jako brzom razvoju znanosti i tehnologije, a prvenstveno elektrotehničke i računalne.
*''Smanjenje razlika među ljudima'' je logičan rezultat povezivanja čovječanstva.
*''Znanstveno-tehnološka revolucija'' je sve ovo omogućila.
*''Masovna kultura'' je jedno od ključnih oblježja suvremenog društva i predmet velike znanstvene pažnje. Ona nastaje povezivanjem čovječanstva.
*''Kič'' tj. antivrijednost, "umjetničko smeće". Prema Abrahamu Molu postoji pet načela za identifikaciju i klasifikaciju kiča:
**načelo neadekvatnosti
**načelo kumulacije
**načelo [[sinestezija|sinestezije]]
**načelo osrednjosti
**načelo udobnosti
*''Ekološki problemi suvremenog društva'' javljaju se zbog brzog razvoja industrije bez kontrole zagađivanja okoline.
[[Kategorija:Društvo| ]]
| |||