Razlika između inačica stranice »Sukcesija država«

Obrisano 6.995 bajtova ,  prije 1 godinu
bez sažetka
m (uklonjena promjena suradnika 84.2.6.166 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Pera detlic)
Oznaka: brzo uklanjanje
'''Sukcesija država''' u [[međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] prem
'''Sukcesija država''' u [[međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] prema definiciji iz [[Bečka konvencija o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora|Bečke konvencije o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora]] označava zamjenu jedne države drugom u pogledu odgovornosti za međunarodne odnose nekog [[državno područje|područja]].<ref>[http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/1993/038.htm Bečka konvencija o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora]</ref> Radi se o problemu preuzimanja prava i obveza države prednice (prethodnice) na državu sljednicu glede niza pitanja vezanih za to područje, a posljedica su osnivanja ili proširenja vlasti, odnosno uspostave suverenosti te države koje je dotad pripadalo drugoj državi.<ref>Andrassy - Bakotić - Vukas, str. 261.</ref> Sukcesija može biti djelomična (kada prethodnica i sljednica zadržavaju svoj identitet) ili potpuna (nastaje država sljednica, nestaje država prethodnica ili se prethodnica raspada i nastaju nove države sljednice).
 
* '''ujedinjenje''' - dvije ili više država se ujedine u jednu novu (sljednicu), pri čemu države prethodniceprec gubee identitet, a sljednica dobica novi identitet. Tako se [[Pruska]] 1871. ujedinila sa njemačkim samostalnim kneževinama u [[Njemačko Carstvo]], te je od konfederacijekonfedeje nastala federacijaederacija. 1918. godine tako se i [[Država SHS]] ujedinila sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]] (kojoj se prije toga pripojili [[Srijem]], [[Vojvodina]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]]).1
Države laički rečeno "umiru" i "nastaju". Prema nekim teoretičarima, postoje tri načina nastanka države:
# '''prisilom''' - kada vlast u državi koja je samovoljno prihvaćena počinje vršiti moć nad stanovništvom i teritorijem bez obzira na njihovu privolu, a za to je potreban aparat prisile koji će držati pod kontrolom stanovništvo i teritorij
# '''društvenim ugovorom''' - ljudi dobrovoljno potpisuju društveni ugovor da više ne bi bili u '''"prirodnom stanju"''', stanju "[[homo homini lupus]]" (po '''[[Thomas Hobbes]]u''') ili stanju gdje postoje prirodna prava, ali često pojedinci krše ta prava (pravo na život, slobodu i privatno vlasništvo - '''[[John Locke]]''') što opet dovodi do rata. U tom stanju čovjek ima pravo braniti svoja prirodna prava, a ugovorom prebacuje to pravo na državu odnosno vlast koja će onda aparatom prisile osigurati pravni poredak. Hobbes se zalaže za apsolutnu monarhiju, dok Locke za ustavnu monarhiju (kao i [[Aristotel]]). Postoji i [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseauov]] društevni ugovor koji se uglavnom temelji na Lockovom, samo što Rousseau ne priznaje privatno vlasništvo.
# '''klasne prevlasti''' - država je samo sredstvo vladanja vladajućoj klasi (to je ona klasa koja drži moć nad resursima i sredstvima za proizvodnju), te ona izražava volju i interese te klase (a ne volju naroda ili "opću volju" naroda kod Rousseaua). Nositelji ideje su [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] - zato oni zagovaraju revoluciju kojom se dolazi do besklasnog društva tj. [[komunizam|komunizma]].
 
Da bi neka država bila suverena, prema međunarodnom pravu, treba stvarno, faktično imati kontrolu nad svojim teritorijem odnosno unutar granica, te imati aparat prisile s kojim bi održavala postojeći pravni i politički poredak.
 
<!-- Država biva međunarodno '''priznata''' ako je prihvate druge zemlje u međunarodnu zajednicu (kao što je Hrvatska prva bila priznata od Njemačke 19. prosinac 1991.), te ako država uđe u [[UN]] (kao što je Hrvatska ušla 22. svibnja 1992.). Samim priznanjem države ona dobiva i biva joj priznat njezin '''identitet'''.-->Identitet države identificira se '''državnim područjem''', '''stanovništvom''' i njezinim '''unutarnjim uređenjem''' (organizacijom). Identitet države se mijenja i gubi, ali samo s pravnog aspekta, isto kao i sukcesija - samo pravne promjene u državi utječu na njih, ali nikakve političke ili faktične. Svaki puta kada se mijenja identitet (ili čak i kod cesije) moraju se odrediti ugovorene obveze, status građana i njihova prava. A to je područje sukcesije država.
 
Za sukcesiju država najbitnije su promjene u [[državno područje|državnom području]], te se razlikuje nekoliko slučajeva u kojima dolazi do sukcesije:
* '''pripajanje''' - obostrani akt kojim se država dobrovoljno pripaja drugoj državi. Pripajanjem se gubi identitet zemlje prethodnice.
* '''aneksija''' - jednostani akt kojim neka država na silu pripaja drugu državu, primjer za to je kada je [[Njemačka]] 1938. godine aneksirala [[Austrija|Austriju]] (''[[Anschluss]]''), ili kada je [[Rusija]] 1940. godine aneksirala neovisne baltičke države ([[Litva|Litvu]], [[Latvija|Latviju]] i [[Estonija|Estoniju]]). Postoji tzv. djelomična aneksija, no akt aneksije mora biti međunarodno priznat inače nema pravnog učinka. Tako je [[Italija]] za vrijeme [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pripojila dijelove dalmatinske obale koje je kasnije morala vratiti. Aneksijom se gubi identitet zemlje prethodnice.
* '''ujedinjenje''' - dvije ili više država se ujedine u jednu novu (sljednicu), pri čemu države prethodnice gube identitet, a sljednica dobica novi identitet. Tako se [[Pruska]] 1871. ujedinila sa njemačkim samostalnim kneževinama u [[Njemačko Carstvo]], te je od konfederacije nastala federacija. 1918. godine tako se i [[Država SHS]] ujedinila sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]] (kojoj se prije toga pripojili [[Srijem]], [[Vojvodina]] i [[Kraljevina Crna Gora|Crna Gora]]).
* ''' ustup''' ili '''cesija''' - ustupanje dijela teritorija države prethodnice državi sljednici kod čega ne dolazi do promjene identiteta niti jedne od država. Do cesije dolazi uglavnom zbog ratnih zbivanja, a ustupanje se vrši činom potpisivanja mira koji je samo dokaz o faktičnom stanju odnosno [[okupacija|okupaciji]]. Tako je Italija 1948. godine [[Pariški mirovni ugovori (1947.)|mirom u Parizu]] morala vratiti Jugoslaviji dijelove [[Dalmacija|Dalmacije]] ([[Zadar]], [[Rijeka|Rijeku]]), te [[Istra|Istru]] (sjeverna granica utvrđena tek [[Osimski ugovor|Osimskim ugovorom]] 1975. godine), te otoke ([[Palagruža|Palagružu]], [[Lošinj]], [[Lastovo]] i [[Cres]]). Tako je i [[Otomansko Carstvo]] 1913. godine vratilo svoje teritorije na Balkanu balkanskim država, nakon [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]].
* '''podjela''' - država prethodnice biva podijeljena od strane sljednica. Tako je [[Poljska]] 1797. bila podijeljena od strane Austrije, Pruske i Rusije. Identitet sljednice ostaje, dok prethodnice nestaje.
* '''secesija''' ili '''odvajanje''' - od jedne države prehodnice odvajaju se države sljednice, tako ostaje identitet prethodnice, a stvara se identitet sljednice. Primjer za to su [[Norveška]] koja se odvojila od [[Švedska|Švedske]], [[Bangladeš]] od [[Pakistan]]a ili [[Singapur]] od [[Malezija|Malezijske federacije]]. Secesija se danas temelji na [[pravo na samoodređenje naroda|pravu naroda na samoodređenje]].
* '''raspad''' ili '''disolucija''' - identitet države prethodnice se gubi i nastaju novi identiteti država sljednica. Države sljednice preuzimaju ugovorene obveze i prava države prethodnice. Za to imamo primjer [[SFRJ]] i [[SSSR]]-a 1991. godine, i raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] ili Otomanskog Carstva poslije [[1. svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] (raspalo se na [[Turska|Tursku]], [[Hadžiz]], tj. [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], [[Jemen]] i države stavljenje pod upravljanje [[Liga naroda|Lige naroda]] [[Irak]], [[Palestina|Palestinu]], [[Transjordanija|Transjordaniju]], [[Sirija|Siriju]] i [[Libanon]]).
* '''novonastala nezavisna država''' znači državu sljednicu čije je područje, neposredno prije dana sukcesije država, bilo ovisno područje za čije je međunarodne odnose bila odgovorna država prednica.
 
Razlika između disolucije i secesije je vidljiva samo iz političkog aspekta. Tako su za vrijeme devedesetih [[Srbija]] i [[Crna Gora]], odnosno [[SR Jugoslavija]] tvrdile da je došlo do secesije, što nije bilo točno, jer su željele da ostanu sljednice [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Naravno bila je riječ o raspadu.
Anonimni suradnik