Operacija Una: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 17:
}}
'''Operacija Una''' jedina je operacija HV-a tijekom 1995. koja nije završila pobjedom Hrvatskih snaga. Odvijala se od 18. rujna do 19. rujna 1995., svega 1 dan. U operaciji “Una” se hrvatskaHrvatska vojska suočila s organiziranim i vrlo odlučnim otporom snaga bosanskih Srba, te je zbog objektivnog neuspjeha da se probije neprijateljsku obranu i zbog znatnih hvatskih žrtava, neki ubrajaju među najtragičnije vojne akcija HV-a: riječ je zapravo o prvom ozbiljnom uspjehu srpskih snaga u borbama protiv HV nakon 1992. godine.
 
Nakon što su samo nekoliko dana ranije Sjedinjene Američke Države zahtijevale da Hrvatska zaustavi [[Operacija Maestral|Operaciju Maestral]] u središnjoj i zapadnoj Bosni i da se odustane od planirane [[Operacija Burin|Operacije Burin]] radi oslobođenja šireg prostora Istočne Hercegovine u zaleđu dubrovačkog područja, [[Richard Holbrooke]], američki diplomat zadužen za dovođenje sukobljenih strana u BiH za pregovarački stol zatražio je 17. rujna 1995. od predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana da zauzme Sanski Most, Prijedor i Bosanski Novi - uz obrazloženje da je to potrebno da bi se prisililo Srbe na popuštanje u pregovorima. SAD su, međutim, jasno izrazile da ne žele da hrvatske snage zauzmu i Banju Luku, što bi izazvalo nove valove izbjeglica i možda vodilo u totalni rat između Hrvatske i BiH s jedne strane, te Srbije s druge strane. “Gospodine predsjedniče, tražim od vas sa odete što dalje možete, ali ne uzimajte Banju Luku”, bile su Holbrookeove riječi Tuđmanu, o kojima svjedoči sam Holbrooke u svojoj memoarskoj knjizi.<ref>“Završiti rat“, Richard Hoolbroke, izdanje TKP ŠAHINPAHIĆ, Sarajevo 1998., str. 164-165</ref>
Redak 23:
Za razliku od dobro pripremljene i uspješne Operacije Maestral koja je zaustavljenja na energično zauzimanje SAD i za razliku od pomno pripremane i nikad provedene ''Operacije Burin'' u Istočnoj Hercegovini, Operacija Una - pokrenuta uz najavu od svega jednog dana - je bila nedovoljno pripremljena i utemeljena na pogrešnoj obavještajnoj procjeni (kojoj su u nepoznatoj mjeri kumovale informacije dobivene od Amerikanaca) da Srbi na području gdje HV pokreće najsloženiju vrstu napadne operacije - takvu koja uključuje forsiranje nabujale rijeke Une - ne raspolažu snagama dovoljnim za organiziranje adekvatne obrane. Hrvatske snage u napadu su pretrpjele znatne gubitke, te se od daljnjeg napredovanja odustalo zbog ocjene da napad nije dovoljno dobro organiziran i da prijete daljnji teški gubitci.
 
General Mareković, koji je na terenu upravljao hrvatskim snagama, u novinskom intervjuu 2006. god. iznosi mišljenje da se operaciju moglo uspješno nastaviti, i da je odluka o povlačenju snaga natrag preko Une donijeta pod međunarodnim pritiskom; navodno su se američki avioni u vojnoj bazi [[Aviano]] već zagrijavali radi polijetanja. Marekovićeva verzija se razlikuje od svjedočanstva R. Hoolbrokea i P. Galbraighta (general Mareković i nije morao biti upućen u detalje komunikacije sa SAD), koji potvrđuju da su oni od hrvatskog državnog vodstva u ime SAD baš zahtijevali taj napad, ali je lako moguće da su Amerikanci - u situaciji kada je Hrvatska odustala od operacije koju je SAD predložila - u svrhu promicanja mirovnog rješenja u BiH doista htjeli prikazati da bi Hrvati sigurno osvojili Prijedor, ali su to, eto, SAD spriječile.
 
==Prije operacije==