Razlika između inačica stranice »Dizalica«

Dodano 4.667 bajtova ,  prije 9 mjeseci
Nadopunio Dizalica
(Nadopunio Dizalica)
(Nadopunio Dizalica)
 
[[datoteka:DCC38974rvancopp.jpg|mini|desno|250px|[[Mosna dizalica]] sa stazama postavljenim ispod [[strop]]a, mostom i dizalicom u tradicionalnom [[industrija|industrijskom]] okruženju.]]
 
[[datoteka:Heukran.jpg|mini|desno|250px|[[Viseća dizalica]] s voznom upravljačnicom.]]
 
'''Dizalica''' je [[naprava]] ili [[stroj]] za dizanje, premještanje i povlačenje [[teret]]a. Najstarija naprava za dizanje ili pomicanje tereta jest [[poluga]], s kojom se može s manjom silom podići veći teret, ali je pritom pomak tereta onoliko puta manji koliko je puta teret veći od pogonske [[sila|sile]]. Dizalice mogu imati ručni i strojni [[pogon]]. Ručni pogon se nalazi samo kod dizalica s rijetkom ili povremenom uporabom, za manje terete i male visine dizanja. [[Stroj]]ni pogon upotrebljava se kod dizalica s učestalom primjenom, za teške terete, velike okomite i vodoravne pomake te za premještanje velikih količina [[materijal]]a. Danas se najviše primjenjuje [[Električni strojevi|električni pogon]]. Gdje nema u blizini izvora [[električna energija|električne energije]], primjenjuje se pogon [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motorom s unutarnjim izgaranjem]], uglavnom [[Dieselov motor|Dieselovim motorom]]. U specijalnim slučajevima prikladan je i dizelsko-električni pogon. Prednosti [[Hidraulički pogon|uljnoga hidrauličnog pogona]] su jednostavnije [[upravljanje]], dobra i stalna [[regulacija]], mekan rad i mnogo manje [[masa|mase]] u pokretu. Primarni pokretači hidrauličnog pogona su [[elektromotor]], Dieselov motor i, kod malih dizalica, ručni pogon. [[Pneumatika|Pneumatski pogon]] primjenjuje se gotovo jedino za stacionarne dizalice malog učinka. [[Parni stroj|Parni pogon]] je danas praktički napušten. <ref> '''dizalice i dizala''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15546] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
 
'''Mosna dizalica''' ili '''mosni granik''' je vrsta dizalice koja ima nosivu [[Metalna konstrukcija|metalnu konstrukciju]] u obliku [[most]]a koji se kreće duž [[Tvornica|tvorničke]] [[Zgrada|zgrade]] (hale) po stazama (obično [[tračnice]]) postavljenim ispod [[strop]]a. Mosna dizalica služi uglavnom za prijenos ([[transport]]) sipkog [[materijal]]a i predmeta unutar [[industrija|industrijskih]] [[pogon]]a, za premetanje materijala i predmeta u [[skladište|skladištima]], za prijenos u [[radionica]]ma i [[Montažna traka|montažnim zgradama]] (halama), te za utovar i istovar [[Željeznička vozila|željezničkih vagona]] i [[kamion]]a. Mosna dizalica sastoji se od mosta (nosiva [[metalna konstrukcija]]), [[Vitlo|vitla]], [[stroj]]nih sklopova i [[Električni strojevi|električnih uređaja]]. Na glavnim [[nosač]]ima mosne dizalice smještene su [[tračnice]] vitla dizalice. Krajevi glavnih nosača kruto su vezani na poprečne nosače u kojima su smješteni vozni [[kotač]]i dizalice. Obično je samo polovica tih [[kotač]]a vezana na [[pogon]]ski [[mehanizam]] za vožnju. To su pogonski kotači, a ostali su slobodni kotači dizalice.
 
===== Viseće dizalice =====
{{Glavni|Viseća dizalica}}
 
'''Viseća dizalica''' ili '''viseći granik''' je vrsta [[mosna dizalica|mosne dizalice]] s voznim [[pruga]]ma zavješenima pretežno na [[strop]]ovima ili [[krov]]nim [[konstrukcija]]ma. Zavješenje može biti čvrsto ili takvo da se pruga može njihati u poprečnom smjeru, a pruga u uzdužnom smjeru je ukrućena. [[Nosač]] dizalice je najčešće punostjen, a [[vitlo]] dizalice se kreće po donjem pojasu, odnosno po prirubnici nosača. Vitlo visi na dvije naprave za vožnju koje su građene za kretanje po donjoj prirubnici nosača. Naprave za vožnju imaju više [[kotač]]a malog [[promjer]]a. Dizalicom se upravlja uglavnom s poda preko [[upravljanje|upravljačkog]] [[kabel]]a. Želi li se dizalicom upravljati odozgo, tada je potrebno napravi za vožnju dizalice ili vitla priključiti voznu upravljačnicu. Viseće dizalice mogu biti izvedeni i sa dva nosača.
 
===== Dizalice viljuškari =====
'''Dizalica viljuškar''' je građena kao kombinacija mosne dizalice i [[viljuškar]]a. U uskim prolazima između skladišnih polica rad je s viljuškarima otežan ili nemoguć, pa su tada veoma prikladne dizalice viljuškari. Vitlo se takve dizalice kreće po mostu koji može biti načinjen i kao most viseće dizalice. Na vitlu je pričvršćen okomiti stup koji se pomoću okretnice može okretati oko svoje okomite osi. Po stupu se gore-dolje kreće nosač s viljuškom, kojom se paletizirani tereti dižu, umeću u police ili prenose na druga prijevozna sredstva. Okomito kretanje nosača s viljuškom ostvaruje se pomoću lanaca, čeličnih užadi ili hidrauličkih cilindara. Stup može biti krut, pa tada seže do oko 100 mm iznad poda i ometa slobodan prolaz vozilima kroz hodnik. Ako se stup može uvući, oslobađa prolaz, što omogućuje prijelaz dizalice preko vagona i kamiona, te neposredni utovar i istovar. Takvi dizalice, umjesto viljuške, mogu imati i neku drugu napravu za prihvaćanje tereta ili platformu koja se dade uvlačiti. Oni mogu slagati pojedinačne terete jedan na drugi u redove i u skladištu bez polica.
 
Dizalicom viljuškarom može se upravljati s poda do visine slaganja oko 5 metara, jer se do te visine još dobro može promatrati unošenje tereta u police, odnosno slaganje tereta. Za veće visine slaganja (do 20 metara) dizalica ima upravljačnicu koja se kreće po stupu uz nosač s viljuškom i tako omogućuje upravljaču dizalice dobar pogled na teret. Nosivost dizalica viljuškara iznosi od 0,15 do 6 tona, a najčešće od 2 do 3 tone. Brzina je vožnje oko 0,8 m/s, a brzine su dizanja od 0,1 do 0,13 m/s. Širine su prolaza između polica od 1,4 do 2,7 m. Širi je prolaz potreban kad dizalica ima upravljačnicu. Za vožnju dizalice i vitla, okretanje i dizanje postoje posebni elektromotori. Elektromotori za vožnju dizalice i vitla omogućuju i vožnju s malom brzinom za točno unošenje tereta u police.
 
Prednosti su dizalice viljuškara pred običnim viljuškarom, koji se kreće po podu, u tome što mogu slagati robu na veću visinu i što prolazi između polica mogu biti uži. Dizalice viljuškari imaju manje troškove održavanja i pogona, ali višu nabavnu cijenu od običnih viljuškara iste nosivosti. Osim toga, djelovanje dizalice viljuškara ograničeno je na skladišni prostor, jer se ne mogu kretati i izvan skladišta kao obični viljuškari. Iskoristiva visina slaganja običnog viljuškara iznosi do 8 metara.
 
Naprave za posluživanje polica sliže za vađenje predmeta iz polica da bi se sastavila neka pošiljka. Ta naprava sliči dizalici viljuškaru, s tom razlikom što nema okretni stup, nego krute vodilice po kojima se gore-dolje kreće nosač za radnika. S nosačem se kreće i radna ploha na koju radnik stavlja predmete iz pretinca police. Poželjno je da brzine vožnje i dizanja budu što veće. Vitlo takve naprave kreće se po gornjoj konstrukciji polica, a na podu je naprava vođena tračnicama s obje strane ili jednom tračnicom u sredini prolaza. One mogu biti dolje oslonjene, a gore vođene. To je još uvijek u razvoju, pa se često pojavljuju nove konstrukcije. Nosivost naprava za posluživanje polica iznosi od 250 do 1 000 kilograma. Takve se naprave mogu konstruirati da rade i potpuno automatski.
 
Osim naprava za posluživanje polica konstruiranih prema dizalicama viljuškarima, postoje i naprave konstruirane prema običnom viljuškaru koji se kreće po podu. Nosač za radnike i radna ploha podižu se do visine oko 8 metara. Pri takvoj visini brzina vožnje mora biti veoma malena.
 
== Izvori ==