Antun Mihanović rodio se 1796. godine u Zagrebu. Rodio se u obitelji zagrebačkoga posjednika Matije Mihanovića i Justine rođ. Kušević.<ref>''Obljetnice hrvatskih velikana'', Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 3. izd., Zagreb, 1971., str. 7.</ref> U [[Zagreb|Zagrebu]] je završio pučku školu i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] 1809. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 907.</ref> Studirao je filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu.<ref name="LZMK">[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/natuknice/120-hrvatska-enciklopedija/910-mihanovic-antun LZMK: Antun Mihanović], preuzeto 2. studenoga 2012.</ref> a pravo u [[Beč]]u.<ref name="nsk">{{Cite web|url=http://www.nsk.hr/u-sjecanje-na-antuna-mihanovica/|title= U sjećanje na Antuna Mihanovića|date=11.6.2012|accessdate=17.8.2019 |last=|first= |date=|work= |publisher=Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nsk.hr}}</ref> Radio je kao pravnik [[1813.]] godine pri Banskome stolu u Zagrebu a od [[1815.]] do [[1821.]] godine bio je vojni sudac, pretežito u Italiji, potom upravni činovnik u [[Rijeka|Rijeci]]<ref name="LZMK"/> od [[1823.]] <ref>[http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_M/Mihanovic-Petropoljski_Antun_1796_1861.xml Mihanović Petropoljski, Antun (1796-1861), Schriftsteller und Diplomat]</ref> do [[1836.]] godine<ref>''Obljetnice hrvatskih velikana'', Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 3. izd., Zagreb, 1971., str. 10.</ref>. Godine 1827. bio je u zastupnik Rijeke na Požunskom saboru<ref>[http://www.zivotopis.hr/biografija/antun-mihanovic/ Antun Mihanović - Biografija]</ref>, a u [[Rijeka|Rijeci]] je i napisao stihove pjesme [[Horvatska domovina]] ([[Lijepa naša]])<ref>[http://fluminensia.org/mihanovic-u-rijeci-napisao-lijepu-nasu/ Mihanović u Rijeci napisao Lijepu Našu]</ref>. Poslije toga prešao je u austrijsku diplomaciju i službovao od [[1836.]] do [[1858.]] godine.<ref name="LZMK"/> Bio je prvi austrijski konzul u [[Beograd]]u zatim je bio konzul u [[Solun]]u, [[İzmir|Smirni]], [[Carigrad]]u i [[Bukurešt]]u. Umirovljen je [[1858.]] godine kao ministarski savjetnik i od tada je do smrti živio u [[Novi Dvori Klanječki|Novim Dvorima]].
