Breznica Našička: razlika između inačica

[[1857.]] u prvom popisu stanovništva [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[monarhija|monarhije]] u Breznici je popisano 432 osobe. [[1880.]] popisano je 444 osobe u 80 kuća, isti podatak se nalazi u šematizmu [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]] koji su uradili [[Franjevci]] iz Našica. Krajem 19. stoljeća u Breznicu dolaze i prve hrvatske obitelji. [[1893.]] u rad je puštena [[pruga]] [[Virovitica]]- Našice-Osijek. [[1900.]] selo brojiima 585 stanovnika. Tih godina stanovnici tadašnje Breznice prelaze rijeku Breznicu i naseljavaju područje od kojeg će [[1900]] nastati selo [[Niza]].

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na ovom području nisu vođene bitke, ali većina vojno sposobnih je bila [[mobilizacija|mobilizirana]] i poslana na razne [[bojište|bojišta]]. Posebno su bile teške zadnje dvije godine rata zbog [[glad|nedostatka hrane]] i raznih bolesti. Na uglu Osječke ulice i ulice [[Dmitar Zvonimir|Kralja Zvonimira]] u donjem dijelu [[raspelo|raspela]] nalazi se popis mještana poginulih u Prvom svjetskom ratu. U razdoblju nakon Prvog svjetskog rata, zbog lakšeg transporta drva iz šuma, gradi se [[uskotračna željeznica]], tzv. Gutmanova, u okolnim šumama koja je većinom u vlasništvu pilane iz [[Đurđenovac|Đurđenovca]]. Grof Pejačević povezuje željeznički kolodvor u Breznici uskotračnom prugom sa svojim [[ribnjak|ribnjakom]] koji je osnovao [[1905.]] Poslije [[1920.]] godina nekoliko obitelji njemačke nacionalnosti odlazi iz Breznice zbog nepoštivanja sklopljenih ugovora sa grofom tj. neplaćanja zakupnine. [[1921.]] pri prvom popisu u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] Breznica brojiima 611 stanovnika. Nakon što je većina otkupila svoja zemljišta počelo se razmišljati i o izgradnji društvenih i vjerskih objekata. Tako [[1923]] izgrađen [[zvonik]] sa zvonom teškim 93 kilograma posvećen [[Sveti Martin|Sv.Martinu]]. Tih godina a zbog sklapanja brakova između mladih ljudi naseljavaju se i stanovnici slovačke nacionalnosti u Breznici. [[1936.]] godine Breznica ima 715 stanovnika po popisu franjevaca ali ta je godina značajna jer od te godine ukinut naziv Njemačka Breznica i uveden Našička Breznica. [[1937.]] godine završena je izgradnja crkve koje je posvećena [[Sveti Martin|Sv. Martinu]], a posvetio ju je o. [[Teofil Harapin]].

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Breznici dolaze stanovnici iz svih dijelova Hrvatske, pa tako kod popisa stanovništva [[1948.]] ima 909 stanovnika. Te godine 1948. je osnovan i [[NK Mladost Našička Breznica|Nogometni klub Mladost Našička Breznica]] koje u to vrijeme nastupa na seoskim turnirima i sličnim prigodama. Nakon ukidanja zadruga početkom 50-tih godina i nešto liberalnijih odnosa vlasti prema stanovništvu počinju nešto bolji uvjeti za život stanovništva. Tako popisom stanovništva [[1961.]] Breznica brojiima ravno 1000 stanovnika, što je najviše u dosadašnjoj povijesti. U to doba novi stanovnici dolaze u Slavoniju u potrazi za poslom. U Breznici i okolo najviše posla ima na poljoprivredi i na ribnjacima.[[1962.]] dolazi [[električna struja]] u selo i asfaltirana je današnja cesta. Tih godina u selu radi velika [[farma]] svinja i stoke, te uprava iste u sastavu nekadašnjeg IPK Osijek u narodu poznatije pod imenom ekonomija. Uz poštu u selu radi ambulanta, te zubar. [[1964.]] zbog proširenja ribnjaka iseljeno je selo [[Kravlje]] koje se nalazilo 3 km sjeverno od sela. Selo Kravlje je po popisu stanovništva 1961. imalo 165 stanovnika u pedesetak kućanstva. Posmrtni ostaci pokojnih sa groblja u Kravlju preneseni su u zajedničku grobnicu na groblju u Breznici. Selo [[Kravlje]] nastanjuju stanovnici srpske nacionalnosti krajem 20-tih godina prošlog stoljeća, većinom tzv. solunski dobrovoljci, kojim tadašnja država daje besplatno okolna zemljišta. Selo se do [[1936]] zove Kravlje te godine ukazom Kraljevine Jugoslavije nazvano je Njegoševac. Osnivanjem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] promijenjeno je u Našički Antunovac <ref> [https://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:1w2LKll9HLcJ:hrcak.srce.hr/file/121863+na%C5%A1i%C4%8Dki+antunovac&hl=hr&gl=hr&pid=bl&srcid=ADGEESg6y1TmkT1xSvXjUl0z2-wTcgD9iSlCf5o9ZC9Nz_xkpIVvd7NRATGX5Sds1yZNXVlTNs6uIfkScEUTWx7HR_4geTi0YoSNDeLqhoEP84V_D1QlkDNo0TkAF7SRCdQ7O1K64v43&sig=AHIEtbQpMfguSV-Uw8dPNAQ8Egd3xBdtJw]Ivica Mataija:Promjena imena naselja na hrvatskom području str 129-133. </ref> a 1945. vraćeno je ime Kravlje koje je bilo do iseljavanja i rušenja sela. Novo izgrađeni [[ribnjak]] i danas nosi ime Kravlje po selu koje tu nekada postojalo. Početkom 70-tih godina uprava ekonomije seli u Košku a [[farma|farme]] se zatvaraju, propadaju i bivaju poslije porušene. Tih godina dosta stanovnika odlazi u na rad u zemlje zapadne [[Europa|Europe]] pa se bilježi pad stanovnika. [[1970.]] obnovljen je rad NK Mladost i od te godine se konstantno natječu u nogometnim ligama. Igralište se nalazi pored željezničke stanice, a sredinom 80-tih izgrađen je današnji [[stadion]] u ulici Kralja Zvonimira gdje klub seli i počinje nastupati [[1988.]] Nova [[škola]] je izgrađena [[1990.]] a mrtvačnica 1988.