Mljet: razlika između inačica

===Mljet u vlasti Neretvanske Paganije===

{{glavni|Neretvanska kneževina}}

[[Datoteka:Bijeđ.JPG|mini|250px|desno|''Bijeđ'', brdo na kojem su [[Slaveni]] pobijedili rimsko stanovništvo iz [[Polače|Polača]]]]

Nakon podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]], Mljet je pripao Zapadnom Rimskom Carstvu i ostao njegovim dijelom sve do njegovog konačnog pada te je poslije toga, [[493.]] godine, potpao pod vlast [[Istočni Goti|Istočnih Gota]]. Nakon [[Justinijan I. Veliki|Justinijanovog]] pohoda [[535.]] godine protiv Istočnih Gota, Mljet je, zajedno s cijelom [[Dalmacija|Dalmacijom]], pripao Istočnom Rimskom Carstvu. Kroz svo ovo vrijeme, Mljet je ostao naseljen, poglavito njegov zapadni dio, ponajprije zahvaljujući [[Rimska palača u Polačama (Mljet)|rimskoj palači]] u [[Polače|Polačama]], koja je još uvijek pružala mogućnost dobrog življenja i sigurnog zaklona. Doseljenjem [[Slaveni|Slavena]] na prostore [[Dalmacija|Dalmacije]], na Mljetu zatječu romansko [[Kršćani|kršćansko stanovništvo]], o čemu svjedoče bazilike u neposrednoj blizini palače u Polačama. Dolazak Slavena i [[Avari|Avara]] na ova područja donosi povijesnu prekretnicu poglavito zato što su razorili sva rimska gradska uporišta pa time i službeno završava rimska vladavina, koja je trajala duže od 800 godina na ovim prostorima. U to vrijeme svo romansko stanovništvo s kopna bježi na otoke pa tako Mljet prima iseljenike iz [[Narona|Narone]], Ragusiuma te manjih rimskih mjesta s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]]. Prema [[Konstantin Porfirogenet|Konstantinu Porfirogenetu]] u to vrijeme nastaju Sklavinije koje se nazivaju: [[Duklja]], [[Travunija]], [[Paganija]] (predio od [[Cetina|Cetine]] do [[Neretva|Neretve]]), Hrvatska i Srbija. Mljet je potpao pod vlast Neretvanske Paganije tokom [[7. stoljeće|7.]] i [[8. stoljeće|8.]] stoljeća. Dolaskom na vlast [[Mihajlo II. Mucavac|Mihajla II. Mucavca]], vlast u [[Bizant|Bizantu]] počinje slabjeti, što Neretvani iskorištavaju za naseljavanje Mljeta. Car [[Konstantin Porfirogenet|K. Porfirogenet]], u svom je djelu ''[[O upravljanju carstvom|De administrando imperio]]'' napisao kako se Mljet, [[Korčula]], [[Hvar]] i [[Brač]] ''nalaze pod vlašću Neretvana, koji tamo žive, drže stoku i od nje žive.''