Teorija relativnosti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nadopunio Teorija relativnosti |
||
Redak 1:
[[
[[Albert Einstein]]ova '''teorija relativnosti ''' sastoji se od dvije znanstvene teorije na području [[fizika|fizike]]: [[posebna relativnost|posebne relativnosti]] i [[opća relativnost|opće relativnosti]]. Ove su teorije osmišljene kako bi objasnile činjenicu da se elektromagnetski valovi ne pokoravaju [[Newtonovi zakoni gibanja|Newtonovim zakonima gibanja]]. [[Elektromagnetski valovi]] gibaju se konstantnom brzinom, nezavisno od kretanja promatrača. Osnovna ideja obje teorije je da će dva promatrača, koji se nalaze u međusobno relativnom gibanju (tj. gibanju jedan u odnosu na drugoga), izmjeriti različite vremenske i prostorne intervale za iste događaje, ali da će fizikalni zakoni obojici izgledati jednako.▼
[[datoteka:aetherWind.svg|mini|300px|desno|Nekada se pretpostavljalo se da se [[Zemlja]] kreće kroz [[medij]], nazvan [[eter]], koji služi širenje [[svjetlost]]i i drugih [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] (slično kao [[Brzina zvuka|širenje zvuka]] u [[zrak]]u).]]
{{multiple image
| align = right
| direction = vertical
| width = 300
| image1 = Michelson-Morleyev pokus 1.png
| alt1 = Graphical presentation of the expected differential phase shifts in the Michelson–Morley apparatus
| image2 = MichelsonMorleyAnimationDE.gif
| alt2 = Animated presentation of the expected differential phase shifts
| caption2 = Negativan ishod [[Michelson-Morleyev pokus|Michelson-Morleyevog pokusa]] bio je četvrt stoljeća jedna od najvećih zagonetki fizike.
}}
[[datoteka:Spacetime curvature.png|mini|300px|dessno|Ilustracija zakrivljenosti [[prostorvrijeme|prostorvremena]].]]
'''Teorija relativnosti''' ili '''relativistička fizika''' je moderna fizičko-matematička [[teorija]] koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini [[čestica]] (iznad [[kvant]]ne razine koja je opisana [[Planckova konstanta|Planckovom konstantom]]) do [[Kozmologija|kozmoloških veličina]] (razine građe i evolucije [[svemir]]a). Sadržaj relativističke fizike [[Albert Einstein|Einsteinova]] je [[relativnost]] primijenjena u svim granama [[fizika|fizike]], koja je zasnovana na [[postulat]]ima [[Posebna teorija relativnosti|posebne teorije relativnosti]] (1905.) i [[tenzor]]ske teorije [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]] u [[Opća teorija relativnosti|općoj teoriji relativnosti]] (1916.), a njezino je uporište klasično [[načelo relativnosti]]. [[Newtonova mehanika]] u nepromijenjenom obliku vrijedi u svim [[Tromost|inercijskim]] sustavima (prostorima), tako da su inercijski sustavi u [[klasična mehanika|klasičnoj mehanici]] jednaki (ekvivalentni). Prema [[Galileijevo načelo relativnosti|Galileijevu načelu relativnosti]] stvar je fizikalne slobode (izbora) koji će sustav biti u mirovanju, a koji u jednolikom gibanju. Fizikalne veličine, jednadžbe gibanja i fizikalni zakoni u relativističkoj fizici moraju biti [[invarijantnost|invarijantni]] (nepromjenjivi) na [[Lorentzove transformacije]]. To slijedi iz Einsteinovih postulata:
* [[brzina svjetlosti]] ''c'' u [[vakuum]]u jednaka je u svim [[referentni sustav|referentnim sustavima]] što se jedni prema drugima jednoliko [[gibanje|gibaju]];
* u svim sustavima što se jedni prema drugima jednoliko gibaju vrijede isti zakoni prirode.
Prvi postulat – o stalnosti brzine svjetlosti u svim sustavima neovisno o brzini promatrača – podrazumijeva se kao [[aksiom]] [[elektrodinamika|elektrodinamike]], a drugi je postulat osnovni (fundamentalni) zahtjev kovarijantnosti fizikalnih zakona prirode. Granice točnosti i primjenljivosti [[klasična fizika|klasične fizike]] fenomenološki su opisane dvjema prirodnim konstantama, brzinom svjetlosti ''c'' = 299 792 458 [[Metar u sekundi|m/s]] (točna veličina, bez mjerne nesigurnosti), gornja granica brzine za bilo koju tvarnu česticu i najveća brzina kojom se [[energija]], međudjelovanje ili informacija prenosi u realnim fizičkim prostorima, i [[Planckova konstanta|Planckovom konstantom]] ''h'' = 6,626 075 5 ∙ 10<sup>−34</sup> [[Džul|J]][[sekunda|s]], fundamentalnim [[kvant]]om djelovanja u fizici. Ako u nekom fizičkom sustavu neka njegova veličina, koja se dimenzijski podudara s Planckovom konstantom, ima vrijednost reda veličine Planckove konstante, sustav se tada mora promatrati kvantnomehanički. <ref>'''relativistička fizika''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=52373] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
▲
== Posebna relativnost ==
Line 17 ⟶ 39:
[[Opća teorija relativnosti|Opću teoriju relativnosti]] Einstein je objavio [[1916]]. (kao seriju predavanja održanih na Pruskoj akademiji znanosti 25.11.[[1915]]). Opća teorija relativnosti je geometrijska teorija koja postulira da prisutnost [[masa|mase]] i [[energija|energije]] "zakrivljuje" [[prostorvrijeme]], te da ta zakrivljenost utječe na put slobodnih čestica (i općenito svjetlosti). Ova se teorija koristi matematikom [[diferencijalna geometrija|diferencijalne geometrije]] i [[tenzor]]a da bi opisala [[gravitiranje]] bez korištenja [[gravitacija|gravitacijske sile]]. Ova teorija sve promatrače drži ekvivalentnima, a ne samo one koji su u jednolikom gibanju.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
| |||