|
Agrarne reforme u Jugoslaviji pretvorile su nevesinjske muslimane u siromahe, što je utjecalo na novo smanjenje broja muslimana.<ref name="saff"/>
Nevesinjska župa prostire se na 4 000 km2km<sup>2</sup>. 33 mjesta se izričito spominju u monografiji o Katoličkoj Crkvi u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini kao mjesta u kojima je bilo katolika: Baketa, Bišina, Bojišta, Boljuni, Brod na Drini, Busovača, Cerova, Crvanj, Čajniče, Čelebići, Dramiševo, Foča, Kruševljani, Lakat, Luka, Luke, Miljeno, Miljevina, Morine, Nevesinje, Obadi, Obalj, Orlovac, Pridvorci, Seljani, Somine, Sopilja, Tomišlja, Trnovača, Ulog, Ustikolina, Vranješina i područje Gacka. Filijale su joj u Planini. Časne sestre djelovale su u župi od 1924. do 1949. godine. Pred Drugi svjetski rat bio je najveći broj katolika – nešto više od 2 000, od čega 1 647 u zapadnom dijelu župe, potom 300 vjernika na području administrature Foča-Čajniče te na području Gacka 94 katolika; danas na području župe stalno živi oko 150 katolika, raspoređenih od Nevesinja do Čajniča, premda je znatan broj i onih koji danas žive u drugim obližnjim krajevima, ali redovito borave na svojim imanjima i u svojim kućama na području župe.<ref>[https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/monografija-o-zupi-nevesinje/1319 Nedjelja] KT: ''Monografija o župi Nevesinje'', 21. kolovoza 2017. (pristupljeno 19. veljače 2019.)</ref><ref> prof. Anton Šarac i don Ante Luburić: ''Katolička Crkva u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini od pokušaja osnutka samostalne župe do 2000. godine – govore nam dokumenti '', 2017.</ref><ref> ''Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju'', prir. Anton Šarac, 2014.</ref>
=== Drugi svjetski rat ===
|
