Razlika između inačica stranice »Knežev dvor«

Dodana 322 bajta ,  prije 1 godinu
Proširena povijest nastanka knezevog dvora, koji majstori su bili zaduzeni te ime glavnog projektanta nakon 1463.
(ispravljena poveznica)
(Proširena povijest nastanka knezevog dvora, koji majstori su bili zaduzeni te ime glavnog projektanta nakon 1463.)
== Povijest ==
[[Datoteka:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
Prvi spomen zgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora iz 13. je stoljeća, kad se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postupno pretvarala u palaču. Godine [[1435]]. u oružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio della Cava]], za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva, oko 1440.g.
 
Zgrada je nakon toga još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463]], nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. Nakon zadnje eksplozije dolazi majstor iz Firence koji će voditi daljnju obnovu dvora, Salvi di Michele. Gotičko-renesansne prozore na pročelju su klesali domaći majstori (Radivoj Bogosalić,Radonja Grubačević,Đuro Utišenović,Ratko Ivančić i Nikola Marković).U velikom [[potres]]u [[1667]]. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca [[Tommaso Napoli|Tommasa Napolija]], zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut [[barok|barokni]] pečat.
 
Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do [[1808]]. godine kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[dubrovačka republika|Dubrovačku republiku]]. Do Drugog svjetskog rata ima upravnu funkciju. U njemu su prilikom svojih posjeta Dubrovniku boravili i vladari Franjo Josip I i Aleksandar Karađorđević. U muzej je pretvoren 1948.
* Katarina Horvat Levaj, Relja Seferović: [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R27/pdf/barokna-obnova-knezeva.pdf "Barokna obnova Kneževa dvora u Dubrovniku"], ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 27, 2003. (ISSN 0350-3437)
* ''Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće'', Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987.
*Renesansa, Milan Pelc, Zagreb, 2007.
 
== Vanjske poveznice ==
Anonimni suradnik