Karcinom bubrega se najčešće javlja u šezdesetim i sedamdesetim godinama života, nešto češće kod muškaraca nego kod žena. Kao i kod ostalih karcinoma jasan uzrok bolesti nije poznat i vjerojatno se radi o posljedicama utjecaja okoline, ali i genetskih čimbenika. Smatra se da pušenje i pojava bolesti u obitelji (po mehanizmu nasljeđivanja), mogu povećati vjerojatnost nastanka karcinoma bubrega.
U Hrvatskoj godišnje od karcinoma bubrega oboli oko 700 bolesnika.
II. Klinička slika i simptomi karcinoma bubrega
Danas se velika većina karcinoma bubrega otkriva „slučajno“. To znači da dio bolesnika nema nikakvih tegoba i karcinoma bubrega je otkriven „slučajno“ prilikom sistematskog pregleda. Drugi dio bolesnika ide na ultrazvuk (UZV), odnosno kompjuteriziranu tomografiju (CT) ili magnetsku rezonancu (MR) zbog drugih razloga (bolovi ili određene tegobe u trbuhu ili leđima, odnosno neki opći simptomi kao što su slabost, gubitak apetita i sl.), te se na ovim pretragama zapravo mogli bismo reći isto tako „slučajno“ otkrije tumor na bubregu.
Ukoliko je bolest uznapredovala mogu se javiti i tegobe uzrokovane samim karcinomom bubrega kao što su krv u mokraći, odnosno bolovi u kostima ukoliko su prisutne koštane metastaze.