Razlika između inačica stranice »Vitlo«

Dodana 2.993 bajta ,  prije 1 godinu
Nadopunio Vitlo
(Nadopunio Vitlo)
(Nadopunio Vitlo)
[[datoteka:Winch for crane.jpg|desno|250px|mini|Glavni sklopovi dizaličnog vitla.]]
 
[[datoteka:AnkorL-winch2differentialwinde.jpgpng|mini|desno|250px|mini|[[BrodČekrk]]sko vitloili zajednostavno dizanjepriručno [[Sidro|sidra]]vitlo.]]
 
[[datoteka:Prenosilo 7.png|desno|250px|mini|Podno vitlo: 1. bubanj, 2. [[zupčanik]] bubnja, 3. mali zupčanik u zahvatu sa zupčanicima 2. ili 3., 5. mali zupčanik u zahvatu sa 2., 6. [[pojasna kočnica]], 7. zadržač.]]
 
[[datoteka:winch4Prenosilo 8.jpgpng|desno|250px|mini|PresjekZidno manevarskogvitlo: vitla1. sbubanj, pogonom2. ispodi 3. mehanički prijenosnik, 4. kočnica, 5. paluberučica.]]
 
[[datoteka:Prenosilo 9.png|desno|250px|mini|Manevarsko vitlo s vodoravnim bubnjem.]]
'''Vitlo''' je [[uređaj]] kojim se [[uže]] ili [[lanac]] namata na vodoravni ili okomiti bubanj, pogonski užetnik ili lančano kolo i pritom nešto povlači, diže, napinje ili drugo. Vitla dolaze u najrazličitijim izvedbama, imaju široku primjenu te su sastavni dio svih [[dizalica]], [[žičara]], [[dizalo|dizala]], [[prenosilo|prenosila]] i sličnih uređaja. Posebnu skupinu tvore brodska teretna, sidrena, pritezna i vučna vitla, najčešće smještena na pramcu i krmi broda.
 
[[datoteka:Prenosilo 10.png|desno|250px|mini|Manevarsko vitlo s okomitim bubnjem: 1. [[uže]] omotano 3 ili 4 puta oko tarnog bubnja 2., 3. ručica, 4. užetnik, 5. pokretač s ručicom, 6. bubanj za namatanje slobodnog kraja užeta što ga pokreće pomoćni motor 7., 8. glavni [[motor]], 9. [[mehanički prijenos]]nik.]]
Pogon vitla može biti ručni, ili [[motor]]ni ([[Elektromotor|električni]], [[Hidraulički motor|hidraulički]], [[motor s unutarnjim izgaranjem]]), s jednostrukim ili dvostrukim [[Mehanički prijenos|mehaničkim prijenosom]] preko ravnih (čelnika) i stožastih [[zupčanik]]a ([[stožnik]]a) ili [[Pužni prijenos|pužnoga prijenosa]]. Ručnim vitlima ostvaruju se vlačne [[sila|sile]] do 50 [[njutn|kN]] (na primjer za dizanje 5 [[tona]] [[teret]]a), a motornima i višestruko veće. Osim [[pogon]]skoga [[stroj]]a, prijenosnih zupčanika i bubnja s užetom, sastavni su dijelovi vitala [[kočnice]], [[spojka|spojke]] i sigurnosni uređaji protiv pada tereta i prekoračenja dopuštene visine dizanja. Jednostavno priručno vitlo ([[čekrk]]) sastoji se od 2 [[kolotura]] različitih [[polumjer]]a, međusobno čvrsto spojenih zajedničkom [[osovina|osovinom]] ([[vratilo]]m). Veći kolotur, oko kojega je namotano uže za potezanje, naziva se [[kolo]], a manji, produžen u obliku valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se [[vreteno]]. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. <ref> '''vitlo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64919] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>
 
[[datoteka:Ankor-winch2.jpg|desno|250px|mini|[[Brod]]sko vitlo za dizanje [[Sidro|sidra]].]]
 
[[datoteka:winch4.jpg|desno|250px|mini|Presjek manevarskog vitla s pogonom ispod palube.]]
 
'''Vitlo''' je [[uređaj]] kojim se [[uže]] ili [[lanac]] namata na vodoravni ili okomiti bubanj, pogonski užetnik ili lančano kolo i pritom nešto povlači, diže, napinje ili drugo. [[Pogon]] vitla može biti ručni, ili [[motor]]ni ([[Elektromotor|električni]], [[Hidraulički motor|hidraulički]], [[motor s unutarnjim izgaranjem]]), s jednostrukim ili dvostrukim [[Mehanički prijenos|mehaničkim prijenosom]] preko ravnih (čelnika) i stožastih [[zupčanik]]a ([[stožnik]]a) ili [[Pužni prijenos|pužnoga prijenosa]]. Ručnim vitlima ostvaruju se vlačne [[sila|sile]] do 50 [[njutn|kN]] (na primjer za dizanje 5 [[tona]] [[teret]]a), a motornima i višestruko veće. Osim [[pogon]]skoga [[stroj]]a, prijenosnih zupčanika i bubnja s užetom, sastavni su dijelovi vitala [[kočnice]], [[spojka|spojke]] i sigurnosni uređaji protiv pada tereta i prekoračenja dopuštene visine dizanja. Jednostavno priručno vitlo ([[čekrk]]) sastoji se od 2 [[kolotura]] različitih [[polumjer]]a, međusobno čvrsto spojenih zajedničkom [[osovina|osovinom]] ([[vratilo]]m). Veći kolotur, oko kojega je namotano uže za potezanje, naziva se [[kolo]], a manji, produžen u obliku valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se [[vreteno]]. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. <ref> '''vitlo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64919] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>
 
== Objašnjenje ==
Važan sklop u sastavu vitla je [[kočnica]] kojom se zavješeni teret može kontrolirano spuštati ili zaustaviti i proizvoljno dugo držati u istom položaju. Kočnica vitla često se izvodi kao [[pojasna kočnica]] koju zateže [[uteg]] ili [[opruga]], a otpušta ručni ili električno pogonjeni mehanizam koji se aktivira [[elektromagnet]]om ili specijaliziranim, takozvanim eldro-uređajem.
 
== Manevarsko vitloPodjela ==
'''Vitlo''' je [[uređaj]] kojim se [[uže]] ili [[lanac]] namata na vodoravni ili okomiti bubanj, pogonski užetnik ili lančano kolo i pritom nešto povlači, diže, napinje ili drugo. Vitla dolaze u najrazličitijim izvedbama, imaju široku primjenu te su sastavni dio svih [[dizalica]], [[žičara]], [[dizalo|dizala]], [[prenosilo|prenosila]] i sličnih uređaja. Posebnu skupinu tvore brodska[[brod]]ska teretna, sidrena, pritezna i vučna vitla, najčešće smještena na pramcu i krmi broda.
Poseban slučaj predstavljaju tzv. manevarska vitla koja mjesto bubnja za namatanje užeta imaju bubanj sa širokim, [[parabola|parabolično]] oblikovanim žlijebom, oko koga se uže samo dva do tri puta omota. Laganim potezanjem slobodnog kraja užeta, sporo rotirajući bubanj ostvaruje mnogostruko veću silu na kraju kojim se vrši povlačenje, npr. broda duž obale zbog preciznog pristajanja. Slična povlačna vitla malih dimenzija koriste se za dizanje [[Jedro|jedra]] na [[jedrilica (plovilo)|jedrilica]]ma. Ostvareno mnogostruko povećanje sile užeta postiže se zahvaljujući [[Trenje|trenju]]. Odnos između sile na opterećenom kraju užeta prema sili na slobodnom kraju iskazuje izraz:
 
=== Čekrk ===
F1/F2 = e <sup>µ · α </sup>
{{Glavni|Čekrk}}
 
'''Čekrk''' ([[Turski jezik|tur]]. çıkrık) je jednostavno priručno vitlo koje se sastoji se od dva [[kolotura]] različitih [[polumjer]]a, međusobno čvrsto spojenih zajedničkom [[osovina|osovinom]]. Veći kolotur, oko kojega je namotano [[uže]] za potezanje, naziva se [[kolo]], a manji, produžen u obliku valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se [[vreteno]]. [[Sila]] potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola.
Gdje je :
 
=== Podno vitlo ===
e = baza prirodnih logaritama (2,71828182845904)
'''Podna vitla''' najviše služe kao pomoćna sredstva na [[montaža]]ma. Imaju gladak bubanj na koji se u nekoliko redova namata [[čelično uže]] dugo i do 300 metara. Pogon je bubnja ručni ili motorni. Vlačna sila ručnog podnog vitla normalne izradbe iznosi do 50 kN, a posebne izradbe ili one s motornim pogonom može biti dvostruko veća.
 
=== Zidno vitlo ===
μ = [[koeficijent trenja]] između užeta i bubnja (približno 0,3)
'''Zidna vitla''' pričvršćena su na [[zid]] ili [[stup]], a vlačna sila iznosi do 20 kN.
 
=== Manevarsko vitlo ===
α = kut obuhvata užeta oko bubnja u [[Radian|radianima]] = i · 2 · 3,14 = 6,28 · i gdje je:
Poseban'''Manevarska slučajvitla''' predstavljajuimaju tzvvodoravni ili okomiti [[trenje|tarni]] bubanj. manevarskaZa razliku od podnog vitla kojagdje mjestoje bubnjajedan kraj užeta pričvršćen za namatanjebubanj, oko tarnog bubnja uže je nekoliko puta ovijeno, a oba su kraja užeta imajuslobodna. bubanjBubanj manevarskog vitla ima sauglavnom širokimširoki, [[parabola|parabolično]] oblikovanimoblikovani žlijebomžlijeb, oko koga se uže samo dva do tri puta omota. Laganim potezanjem slobodnog kraja užeta, sporo rotirajući bubanj ostvaruje mnogostruko veću silu na kraju kojim se vrši povlačenje, npr.na primjer broda duž obale zbog preciznog pristajanja. Slična povlačna vitla malih dimenzija koriste se za dizanje [[Jedro|jedra]] na [[jedrilica (plovilo)|jedrilica]]ma. Ostvareno mnogostruko povećanje sile užeta postiže se zahvaljujući [[Trenje|trenju]]. Odnos između sile na opterećenom kraju užeta prema sili na slobodnom kraju iskazuje izraz:
 
Manevarsko vitlo, dakle, omogućuje rad s dugačkim užetom na malom bubnju. Ako se slobodni dio užeta povlači rukom, najveća brzina povlačenja tereta nije veća od 0,5 [[Metar u sekundi|m/s]], a daljina je povlačenja do oko 100 [[metar]]a. Za veće daljine povlačenja, do 600 metara, potrebno je osigurati samostalno namatanje slobodnog kraja užeta. Manevarska vitla izrađuju se za vlačne sile od 1,25 do 50 kN. Služe za povlačenje vagona i brodova, a na brodovima se upotrebljavaju za dizanje [[sidro|sidra]] i povlačenje različitih tereta. Normalno se manevarskim vitlima s tarnim bubnjevima vodoravno povlače tereti, dok za dizanje tereta dolaze u obzir samo ako pad tereta ne bi bio opasan. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prenosila i dizala'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
i = broj namota užeta oko bubnja (2 do 3).
 
Ponekad se izvode takva povlačna vitla s dva žlijeba različitih promjera. Na manjem promjeru se ostvaruje veća sila, pa se koristi za početak povlačenja, a na većem promjeru veća brzina. Brzina užeta ne može znatno prijeći od 0,5 -do 1 m/sek s zbog ručnog rukovanja. Iz istog razloga, kao i zbog namotavanja na relativno mali promjer bubnja, za takav rad koristi se meka konopljana užad dovoljne nosivosti.
U slučaju tri zavoja, sila potezanja bit će:
 
S gledišta [[zaštita na radu|zaštite na radu]], sve vrste vitla i dizala smatraju se [[oruđa|oruđima]] s povećanom opasnošću, pa su podvrgnuta rigoroznimstrogim [[tehnički propisi|tehničkim propisima]] i [[Tehnika#Normizacija|normama]], kojima se definiraju [[nosivost]]inosivosti, brzine, sigurnosni faktoričimbenici za uređaj i fleksibilneelastične elemente (užad ili lance), kuke, kočione sisteme i drugo, odnosno svi materijali i elementi uređaja, kao i način proračuna opterećenja i elemenata normirani su i podliježu [[Tehnički pregled|tehničkom pregledu]] prije izdavanja [[Uporabna dozvola|uporabne dozvole]]. Svi uređaji za dizanje, dakle i vitla, podliježu redovitim [[periodično|periodičnimperiod]]ičnim pregledima sa ciljem održavanja uređaja u ispravnom stanju.
F1 = 2,72 0,3 · 18,85 · F2 = 285,67 · F2
 
Za podređene svrhe, te male nosivosti i brzine dizanja još se gdjegod koriste i vitla s ručnim pogonom. Češće su u uporabi vitla zavješena na čeličnu gredu, pogonjena beskonačnim lancem i [[lančanik]]om kojim se ručno dizanje i spuštanje može obavljati s poda (za tu vrstu vitla udomaćen je naziv ''VEDA dizalice'').
Znači da ručnim potezanjem slobodnog kraja užeta silom od svega 10 [[kp]] možemo ostvariti silu od 2,85 [[T]] na opterećenom kraju užeta. Uvjet je dakako, da vitlo ima dovoljnu snagu za ostvarenje tolike obodne sile na bubnju. Ako pustimo slobodni kraj užeta, ono će proklizavati po bubnju, čime prestaje povlačenje što u mnogome pojednostavljuje rukovanje. Parabolični profil žlijeba osigurava da uže uvijek bude smješteno u sredini žlijeba.
 
Iako je vitlo sastavni sklop gotovo svih vrsta suvremenih dizalica i dizala, jednako čestu primjenu vitla nalaze na brodovima. Posebne izvedbe koriste se za dizanje i spuštanje brodskog [[sidro|sidra]]. Manevarska ([[Paluba|palubna]]) vitla za potezanje koriste se za precizno pozicioniranje broda u završnoj fazi pristajanja, a specijalizirana vitla za izvlačenje ribarskih mreža (tzv.takozvani [[puratić]] ili puretić – djelo hrvatskog [[izumitelj]]a) donijela su revolucionarni napredak u [[Ribarstvo|ribarstvu]] u drugoj polovici dvadesetog stoljeća.
Ponekad se izvode takva povlačna vitla s dva žlijeba različitih promjera. Na manjem promjeru se ostvaruje veća sila, pa se koristi za početak povlačenja, a na većem promjeru veća brzina. Brzina užeta ne može znatno prijeći 0,5 - 1 m/sek zbog ručnog rukovanja. Iz istog razloga, kao i zbog namotavanja na relativno mali promjer bubnja, za takav rad koristi se meka konopljana užad dovoljne nosivosti.
 
==== Proračun ====
S gledišta [[zaštita na radu|zaštite na radu]], sve vrste vitla i dizala smatraju se [[oruđa|oruđima]] s povećanom opasnošću, pa su podvrgnuta rigoroznim [[tehnički propisi|tehničkim propisima]] i [[Tehnika#Normizacija|normama]], kojima se definiraju [[nosivost]]i, brzine, sigurnosni faktori za uređaj i fleksibilne elemente (užad ili lance), kuke, kočione sisteme i drugo, odnosno svi materijali i elementi uređaja, kao i način proračuna opterećenja i elemenata normirani su i podliježu [[Tehnički pregled|tehničkom pregledu]] prije izdavanja [[Uporabna dozvola|uporabne dozvole]]. Svi uređaji za dizanje, dakle i vitla, podliježu redovitim [[periodično|periodičnim]] pregledima sa ciljem održavanja uređaja u ispravnom stanju.
Okretanjem bubnja jedan se slobodni kraj užeta povlači [[sila|silom]] ''F'', pa se zbog [[trenje|trenja]] između [[uže]]ta i bubnja drugim slobodnim krajem užeta može povlačiti [[teret]] silom ''F<sub>t</sub>''. Omjer tih dviju sila iznosi:
 
:<math> \frac{F_t}{F} = e^{\mu \cdot \alpha} </math>
Za podređene svrhe, te male nosivosti i brzine dizanja još se gdjegod koriste i vitla s ručnim pogonom. Češće su u uporabi vitla zavješena na čeličnu gredu, pogonjena beskonačnim lancem i [[lančanik]]om kojim se ručno dizanje i spuštanje može obavljati s poda (za tu vrstu vitla udomaćen je naziv VEDA dizalice).
 
gdje je: ''e'' - [[e (matematička konstanta)|baza prirodnog logaritma]] (2,718 281 828...), ''μ'' = [[koeficijent trenja]] između užeta i bubnja (koeficijent trenja za [[čelično uže]] na bubnju ''μ'' = 0,09 – 0,12, a za [[Konoplja|konopljano]] uže na bubnju μ = 0,25 – 0,30), ''α'' - obuhvatni kut ili kut obuhvata užeta oko bubnja u [[radijan]]ima (''α'' = ''i'' · 2 · 3,14 = 6,28 · ''i'', gdje je: ''i'' - broj namota užeta oko bubnja, obično 2 do 3).
 
U slučaju tri zavoja, sila potezanja bit će:
 
F1 = 2,72 0,3 · 18,85 · F2 = 285,67 · F2
 
Znači da ručnim potezanjem slobodnog kraja užeta silom od svega 10 [[kp]] možemo ostvariti silu od 2,85 [[T]] na opterećenom kraju užeta. Uvjet je dakako, da vitlo ima dovoljnu snagu za ostvarenje tolike obodne sile na bubnju. Ako pustimo slobodni kraj užeta, ono će proklizavati po bubnju, čime prestaje povlačenje što u mnogome pojednostavljuje rukovanje. Parabolični profil žlijeba osigurava da uže uvijek bude smješteno u sredini žlijeba.
Iako je vitlo sastavni sklop gotovo svih vrsta suvremenih dizalica i dizala, jednako čestu primjenu vitla nalaze na brodovima. Posebne izvedbe koriste se za dizanje i spuštanje brodskog [[sidro|sidra]]. Manevarska ([[Paluba|palubna]]) vitla za potezanje koriste se za precizno pozicioniranje broda u završnoj fazi pristajanja, a specijalizirana vitla za izvlačenje ribarskih mreža (tzv. [[puratić]] ili puretić – djelo hrvatskog [[izumitelj]]a) donijela su revolucionarni napredak u [[Ribarstvo|ribarstvu]] u drugoj polovici dvadesetog stoljeća.
 
== Povijest ==