Dvigrad: razlika između inačica

 

==Povijest==

Zahvaljujući izvanrednom strateškom položaju, blizini vode i obilju plodnoga tla, područje je naseljeno već u [[prapovijest]]i (oblik tipičnoga terasastoga [[Gradina (tip naselja)|gradinskoga naselja]], nalazi keramike). Arheolški nalazi potvrđuju kontinuitet naseljenosti Dvigrada u [[Antika|antici]] (keramika, oružje, predmeti svakodnevne upotrebe, [[numizmatika]], epigrafski spomenici). U to doba naselje je uključeno u sustav obrane sjeverne granice pulskog [[ager]]a. Podno dvigradskih zidina uočeni su i tragovi antičkog puta koji je od [[Pula|Pule]] preko [[Bale|Bala]] i Dvigrada vodio u unutrašnjost [[Istra|Istre]]. Nakon višestrukih [[epidemija]] [[Kuga|bubonske kuge]] potkraj [[6. stoljeće|6.]] i početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] naseljavaju se prve [[Slaveni|slavenske skupine]]. U povijesnim izvorima Dvigrad se prvi put spominje [[879.]], kada umjesto [[Pulska biskupija|pulske biskupije]] jurisdikciju nad dvigradskom crkvom dobiva [[Akvileja|akvilejski ]]patrijarhat. Patrijarsi preko svojih feudalnih ovlasti utječu na javni i administrativni život grada nekoliko sljedećih stoljeća. Potkraj [[13. stoljeće|13. stoljeća]] posjed nad Dvigradom dobivaju [[grof]]ovi Gorički, a patrijarh je prisutan samo kao nominalna vlast. Tijekom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] postupno se mijenja etnička struktura stanovništva dvigradskoga područja, pa unatoč većem priljevu [[germani|germanskoga]] stanovništva dominantan uskoro postaje [[Slaveni|slavenski]] etnik. Tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]] sve je veći utjecaj [[Mletačka republika|Mletačke republike]], ali ona administrativnu vlast preuzima tek [[1413.]], kada je donesen Statut Dvigradskoga komuna, kojim je stvarno dokinuta patrijarhova vlast. Nakon razdoblja napretka pod mletačkom upravom, potkraj [[14. stoljeće|14. stoljeća]] dolazi do nove epidemije [[Kuga|kuge]], a na početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] i [[Malarija|malarije]]. Istodobno pristiže novi val doseljenika, uglavnom izbjeglica pred [[Osmansko carstvo|osmanskim]] osvajanjima iz [[Zagora|Zagore]] i [[Hercegovina|Hercegovine]]. U vrijeme [[Uskoci|Uskočkoga]] rata između [[Mletačka republika|Venecije]] i Austrije, Dvigrad [[1615.]] odolijeva višednevnoj opsadi, ali uništena su okolna sela. Zbog takvih su se prilika stanovnici postupno iseljavali u okolna područja. Oko sredine [[17. stoljeće|17. stoljeća]] u Dvigradu živi svega nekoliko obitelji. Napuštanje crkve [[sv. Sofija|sv. Sofije]] [[1714.]] i preseljenje župe u [[Kanfanar]] značilo je i konačan kraj kaštela.