Mjesna skupina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
[[File:Local Group and nearest galaxies.jpg|thumb|400px|Mjesna Skupina, uključujući i neke galaksije koje joj ne pripadaju. Na ovoj slici Mjesnoj skupini NE pripadaju galaksije izvan prstena od četiri milijuna svjetlosnih godina, osim (možda), [[IC 5152]].]]
'''Mjesna skupina''' (eng. Local Group, odatle i naziv Lokalna Grupa) naziv je za [[grupe galaksija|grupu galaksija]] kojoj pripada naša [[galaksija]] - [[Kumova slama]] (Mliječni put).<ref name="Vujnović101">[[Vladis Vujnović|Vujnović, Vladis]]: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Školska knjiga, Zagreb, 2004., ISBN 953-0-40024-1, str. 101</ref>
Naša galaktika i još nekoliko bližih galaksija, ukupno njih četrdesetak čine Mjesnu skupinu (Mjesni skup, Lokalni skup, Lokalnu grupu) promjera većeg od nekoliko milijuna [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Uz našu galaktiku, spiralne su galaktike [[M31]] u Andromedi i [[M33]] u Trokutu.<ref name="Vujnović101"/> Masa Mjesne skupine procijenjena je na 5{{e|12}} masa Sunca. Galaksije u grupi veže sila koja prevladava u prostranstvima svemira - [[gravitacija]].
Mjesna skupina pripada [[Mjesni superskup|Mjesnom superskupu]] (Local Supercluster), a središte okupljanja svih tih galaktika je [[skup Djevica]]; središnja ravnina ovog superskupa naziva se
U neposrednom susjedstvu Mjesne skupine nalazi se [[praznina (astronomija)|praznina]] [[Mjesna praznina]].<ref name="NewScientist">{{cite web|url=http://space.newscientist.com/article/dn11971-dwarfflinging-void-is-larger-than-thought.html|title=Dwarf-flinging void is larger than thought|last=Shiga|first=David|date=1 June 2007 |publisher=NewScientist.com news service|accessdate=2008-10-13}}</ref><ref name="journal">{{Cite journal | last1 = Tully | first1 = R. B. | last2 = Shaya | first2 = E. J. | last3 = Karachentsev | first3 = I. D. | last4 = Courtois | first4 = H. M.| last5 = Kocevski | first5 = D. D. | last6 = Rizzi | first6 = L. | last7 = Peel | first7 = A. | title = Our Peculiar Motion Away from the Local Void | journal = The Astrophysical Journal | volume = 676 | pages = 184 | year = 2008 | doi = 10.1086/527428 | bibcode=2008ApJ...676..184T|arxiv = 0705.4139 }}</ref>
Line 9 ⟶ 10:
== Andromedina galaktika i njeni sateliti ==
{{glavni|Andromedina galaksija}}
[[File:M31 09-01-2011.jpg|thumb|250px|M31 1.9.2011.]]
U zviježđu [[Andromeda (zviježđe)|Andromede]] nalazi se [[spiralna galaksija]] [[Messier 31]] ([[Andromedina Galaksija]]) - najveća galaktika u Mjesnoj skupini (slijedi je Kumova slama) sa masom od oko 300 milijarda masa Sunca. Promjer joj je 200 000 s.g., a udaljena je oko 2
Nekoliko patuljastih galaktika se nalaze u orbiti oko Andromedine galaksije, od kojih su najveće [[Messier 32]] i [[Messier 110]].
▲U zviježđu [[Andromeda (zviježđe)|Andromede]] nalazi se [[spiralna galaksija]] [[Messier 31]] ([[Andromedina Galaksija]]) - najveća galaktika u Mjesnoj skupini (slijedi je Kumova slama) sa masom od oko 300 milijarda masa Sunca. Promjer joj je 200 000 s.g., a udaljena je oko 2 950 000 s.g., što je čini najdaljim objektom vidljivom golim okom. Kumova slama i dvostruko veća Andromedina galaktika hrle jedno drugom u susret brzinom od 130 [[km/s]]. Prema računalnim simulacijama, [[Sraz Andromede i Mliječnog puta|sudar]] se očekuje za oko 3 milijarde godina, nakon čega će se ove dvije spiralne galaktike stopiti u jednu veliku [[eliptična galaksija|eliptičnu]]. Dok stapanje završi, Sunce će već biti u fazi crvenog diva (vidi: [[Nastanak Sunčevog Sustava]]).
== Galaksija Trokut (M33) i izolirani članovi ==
▲Nekoliko patuljastih galaktika se nalaze u orbiti oko Andromedine galaksije, od kojih su najveće [[Messier 32]] i [[Messier 110]]. U blizini M31, u zviježđu [[Trokut (zviježđe)|Trokut]] (''Triangulum'') se nalazi i galaktika [[Messier 33]], treća po veličini u skupini.
[[File:VST snaps a very detailed view of the Triangulum Galaxy.jpg|thumb|225px|Veoma detaljna slika Messiera 33 od strane obzervatorija VST]]
U blizini M31, u zviježđu [[Trokut (zviježđe)|Trokut]] (''Triangulum'') se nalazi i galaktika [[Messier 33]], treća po veličini u skupini. Udaljena je 2.73 milijuna svjetlosnih godina, te promjera 60,000 ly, čime je najmanja je spiralna galaksija u Mjesnoj skupini, te jedina neprečkasta spiralna galaksija. U ovoj se galaksiji brzo stvaraju zvijezde, višestruko brže nego u [[Mliječni Put|Mliječnog Puta]] te 10 puta brže negoli u galaktici [[Messier 31|M31]]. Tu se zbog toga nalazi mnogo zvjezdanih asocijacija (H II regija), a daleko najveća je [[NGC 604]], koja je jedna od najvećih u Mjesnoj skupini.
Dalje se nalaze druge izolirane galaksije, većinom patuljaste, a jedna od njih je i [[Wolf-Ludmark-Melotte]] (WLM), udaljena 3.04 milijuna svjetlonsih godina, te još nekoliko drugih.
== Magellanovi oblaci ==▼
▲{{glavni|Magellanovi oblaci}}
=== Ostalo ===
U najbližem susjedstvu naše galaktike su [[patuljaste galaksije]] nepravilnog oblika: [[Mali Magellanov oblak|Mali]] i [[Veliki Magellanov oblak]], nazvani po [[Magellan]]u, prvom Europljaninu koji ih je ugledao. Veliki Magellanov oblak se nalazi u [[Dorado (zviježđe)|zviježđu Doradu]] i udaljen je oko 170 000 s.g., dok se Mali Magellanov oblak, udaljen 210 000 svj. godina, nalazi u [[Tukan (zviježđe)|zviježđu Tukan]].▼
[[NGC 3109]], patuljak Zračna pumpa, Sekstant A i Sekstant B dosada su se smatrali dijelovima Mjesne skupine, međutim nova istraživanja ukazuju na to da im je crveni pomak veći nego što im treba za bijeg iz skupine, pa je time utvrđeno da su grupirani u vlastitu grupu Zračna pumpa-Sekstant. Postoji mogućnost da je [[NGC 3109]] zapravo spiralna galaktika, a ne nepravilna.
▲== Magellanovi oblaci ==
Ove dvije male [[nepravilna galaktika|nepravilne]] galaktike prolaze kroz [[galaktički disk|disk]] Kumove slame svakih milijardu godina, pri čemu gube masu i energiju. Posljedica toga je da nam se spiralno približavaju. Sudar se očekuje za desetak milijarda godina. Između naše galaktike i ovih satelita se proteže 200 000 svjetlosnih godina dugi tok [[neutralni vodik|neutralnog vodika]] koji je posljedica plimnih međudjelovanja.▼
{{glavni|Magellanovi oblaci}}
[[File:Eso1021d.jpg|thumb|300px|Veliki Magellanov Oblak]]
▲U najbližem susjedstvu naše galaktike su [[patuljaste galaksije]] nepravilnog oblika: [[Mali Magellanov oblak|Mali]] i [[Veliki Magellanov oblak]], nazvani po [[Magellan]]u, prvom Europljaninu koji ih je ugledao. Veliki Magellanov oblak se nalazi u [[Dorado (zviježđe)|zviježđu Doradu]] i udaljen je oko
[[File:Small Magellanic Cloud (Digitized Sky Survey 2).jpg|thumb|lijevo|250px|Mali Magellanov Oblak]]
▲Ove dvije male [[nepravilna galaktika|nepravilne]] galaktike prolaze kroz [[galaktički disk|disk]] Kumove slame svakih milijardu godina, pri čemu gube masu i energiju. Posljedica toga je da nam se spiralno približavaju. Sudar se očekuje za
== Novootkriveni sateliti Kumove slame ==
Line 29 ⟶ 40:
U međuvremenu je otkriveno da četiri kuglasta skupa ([[Messier 54]], [[Terzan 7]], [[Terzan 8]] i [[Arp 2]]) za koja se smatralo da pripadaju našoj galaksiji zapravo pripadaju novootkrivenom patuljku. Do ovih su zaključaka došli na osnovu mjerenja [[brzina]] skupova te njihovih udaljenosti i položaja, metoda kojom je i otkrivena mimi-galaksija.
Već u kolovozu 1994, otkrivena je još jedna susjedna mini-galaksija nazvana [[Dwingeloo 1]]. Ova se galaktika skriva u [[galaktička ravnina|galaktičkoj ravnini]], u zviježđu [[Kasiopeja (zviježđe)|Kasiopeja]]. Da se slučajno nalazi na nekom drugom dijelu neba, bila bi među 10 najsvijetlijih galaktika na našem nebu. Dwingeloo 1 ima masu oko 3 puta manju od naše galaksije. Tijekom proučavanja ove novootkrivene galaksije, trećinu stupnja dalje uočena je još jedna, nazvana [[Dwingeloo 2]]. Masa ove galaktike je procjenjena na polovicu mase njenog susjeda, a njen promjer jednak je polovici promjera galaktike Dwingeloo 1. Obje galaktike se nalaze na udaljenosti od oko 10 000 000 s.g..
== Mjesna skupina u teleskopu ==
Line 41 ⟶ 52:
== Dijagram ==
{{široka slika|
== Dijagram 2 ==
| |||