Alatni stroj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Izvori |
Nadopunio Alatni stroj |
||
Redak 1:
[[
[[Datoteka:3phase-rmf-320x240-180fc.gif|mini|desno|250px|Vektorski prikaz dobivanja [[Okretno magnetsko polje|okretnog magnetskog polja]] u [[Trofazna struja|trofaznom]] [[Indukcijski motor|sinkronom elektromotoru]].]]▼
[[Datoteka:NonSynchronousGearBoxSF.jpg|mini|desno|250px|Prikaz [[zupčanik|zupčanog]] [[Prijenosni omjer|prijenosnika]].]]▼
[[Datoteka:Power press animation.gif|mini|desno|250px|Mehanička [[preša]] sa zaštitnom pregradom.]]▼
[[Datoteka:Bochumer Verein-03-50142.jpg|mini|desno|250px|Vrući metalni [[ingot]] se opterećuje ([[kovanje|kuje]]) s velikim [[Bat (alat)|batom]].]]▼
[[Datoteka:Rundwalzen.png|mini|desno|250px|Mehanička [[Savijanje limova|savijačica]] s 3 valjka.]]▼
[[Datoteka:Bar drawing.svg|mini|desno|250px|Postupak [[izvlačenje|izvlačenja]] [[žica|žice]] ili [[cijev]]i.]]▼
[[Datoteka:Extruded aluminium section x3.jpg|mini|desno|250px|[[Isprešavanje|Isprešani]] ili ekstrudirani [[aluminij]]ski profil sa složenim presjekom.]]▼
[[Datoteka:TiNCoatedPunches NanoShieldPVD Thailand.JPG|mini|desno|250px|Alat za [[štancanje]] presvučen [[titanijev nitrid|titanijevim nitridom]] (TiN).]]▼
[[Datoteka:Kutevi reznog alata.jpg|mini|desno|250px|Kutovi [[rezni alat|reznog alata]].]]▼
[[Datoteka:Kutevi tokarskog noza.jpg|mini|desno|250px|Kutovi [[tokarenje|tokarskog]] noža.]]▼
[[Datoteka:HwacheonCentreLathe 460x1000.jpg|mini|desno|250px|Univerzalna [[tokarenje|tokarilica]].]]▼
[[Datoteka:DeckelMaho-DMU50e-MachiningCenter.jpg|mini|desno|250px|CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar.]]▼
[[Datoteka:Metal cutting bandsaw (01).JPG|mini|desno|250px|Vodoravna tračna [[pila]].]]▼
[[Datoteka:SurfaceGrinder-Proth-insetMagChuck.jpg|mini|desno|250px|Alatni stroj za obodno plošno [[brušenje]].]]▼
[[Datoteka:Logitech_Lapping_Machine_Jig.jpg|mini|desno|250px|Alatni stroj za [[lepanje]].]]▼
[[Datoteka:WVN Diam.png|mini|250px|desno|Abrazivi i glava za [[honanje]] koji se koriste za obradu unutarnjih [[valjak|cilindričnih]] površina.]]▼
[[Datoteka:Flat honing.JPG|mini|250px|desno|Alatni stroj za ravno [[honanje]].]]▼
[[datoteka:ThreeJawChuckKey.jpg|mini|desno|250px|[[Stezna glava]] s 3 čeljusti korisiti se za stezanje kružno simetričnih obradaka na [[tokarilica|tokarilici]].]]
'''Alatni stroj''' je [[strojevi|stroj]] na kojem čovjek u [[Proizvodnja|proizvodnom procesu]] upravlja [[alat]]om. Osnovni zadatak alatnih strojeva je zamjena ljudskog rada uz povećanje točnosti, [[produktivnost]]i, ekonomičnosti i drugog. [[Strojna obrada]] odvajanjem čestica se obavlja na alatnom stroju s unaprijed određenim alatima, kako bi se u što kraćem vremenu dobio [[proizvod]] zadovoljavajuće [[kvaliteta|kvalitete]]. Današnja proizvodnja je nezamisliva bez alatnih strojeva. [[Ručna obrada]] i korištenje ručnih alata je skupo i presporo, te je u serijskoj ili masovnoj proizvodnji nemoguće proizvoditi bez pomoći alatnih strojeva. Prednosti alatnih strojeva su: zamjena [[Rad (ekonomija)|fizičkog rada]] radnika, smanjenje broja [[radnik]]a, bolja [[Stupanj iskorištenja|iskoristivost]] alatnog stroja, smanjenje vremena rada, povećanje produktivnosti, smanjenje [[Troškovi proizvodnje|troškova izrade]], povećana ekonomičnost.<ref>[http://cnt.tesla.hr/downloads/nastava/obrada%20materijala%20nastava/Obrada%20materijala%20I/Skripta%20-%20OBRADA%20MATERIJALA%20I%20-%20II%20dio.pdf] "Obrada materijala II", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.</ref>▼
▲[[
==Dijelovi alatnog stroja==▼
▲[[
▲[[
[[datoteka:Tokarenje 01.pdf|mini|desno|250px|[[Izbor režima obrade]] kod [[Tokarenje|tokarenja]] podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''v<sub>c</sub>'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''a<sub>p</sub>''.]]
▲[[
▲[[
▲[[
▲[[
▲[[
▲[[
▲[[
▲[[
▲[[
▲[[
▲[[
[[datoteka:Robotworx-spot-welding-robot.jpg|thumb|250px|[[Robot]] za [[Elektrootporno zavarivanje|točkasto zavarivanje]].]]
'''Alatni stroj''' je [[stroj]] za oblikovanje obradaka ili izrađevina od različitih [[materijal]]a. Prije [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] materijal se [[Ručna obrada|obrađivao uglavnom ručno]] ili se za [[pogon]] jednostavnih strojeva koristila [[vodena energija]]. Izumom [[Parni stroj|parnoga stroja]] dobiven je siguran i pokretan izvor [[Mehanička energija|mehaničke energije]] za pogon strojeva, a poslije su se za pogon upotrijebili [[elektromotor]]i. Tijekom 18. i 19. stoljeća konstruirana je većina osnovnih alatnih strojeva. Krajem 19. stoljeća alatni su strojevi postali temelj za [[Masovna proizvodnja|masovnu proizvodnju]] i za razvoj [[Industrija|industrijskog društva]]. Tijekom 20. stoljeća uvedena su mnoga poboljšanja, osobito glede veće [[proizvodnost]]i i [[Mjerna tolerancija|točnosti obrade]] te u [[elektronika|elektroničkom]] [[Upravljanje|upravljanju]] i [[Automatizacija|automatizaciji]] proizvodnje. Razvijaju se različite vrste novih postupaka obrade temeljenih na [[Elektrokemija|elektrokemijskim]] i [[ultrazvuk|ultrazvučnim]] osnovama. Posebno je važan razvoj visokobrzinske obrade i visokodinamičkih [[CNC upravljanje|CNC alatnih strojeva]], kojima se vrijeme obrade može smanjiti 5 do 10 puta. <ref> '''alatni strojevi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1347] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
▲
▲== Dijelovi alatnog stroja ==
Sam alatni stroj sastoji se od nekoliko cjelina bez kojih ne može raditi:
* Pogonski dio,
Line 27 ⟶ 52:
* Upravljački dio,
* Postolja, kućišta, stupovi, grede, konzole.
===Pogonski dio===▼
Pogonski dio se mijenjao s napretkom [[tehnika|tehnike]] kroz stoljeća. Počevši od pogona snagom [[životinja]], [[Hidroenergija|vode]], [[Energija vjetra|vjetra]], zatim u [[Industrijska revolucija|industrijskoj revoluciji]] upotrebom [[Parni stroj|parnog stroja]], te do [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] koji nam je dao [[Okretno magnetsko polje|trofazni elektromotor]], koji je i danas osnovni pokretač svih alatnih strojeva. [[Elektromotor]] je električni stroj koji pretvara [[električna energija|električnu energiju]] u [[Rad (fizika)|mehanički rad]].▼
▲=== Pogonski dio ===
▲Pogonski dio se mijenjao s napretkom [[tehnika|tehnike]] kroz stoljeća. Počevši od pogona snagom [[životinja]], [[Hidroenergija|vode]], [[Energija vjetra|vjetra]], zatim u [[Industrijska revolucija|industrijskoj revoluciji]] upotrebom [[Parni stroj|parnog stroja]], te do [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] koji nam je dao [[Okretno magnetsko polje|trofazni elektromotor]], koji je i danas osnovni pokretač svih alatnih strojeva. [[Elektromotor]] je električni stroj koji pretvara [[električna energija|električnu energiju]] u [[Rad (fizika)|mehanički rad]]. [[Trofazna struja|Trofazni]] kavezni [[Indukcijski motor|asinkroni elektromotor]] se naglo razvijao i upotreba se širi cijelim svijetom. Iako se nekad nije moglo precizno upravljati [[Broj okretaja|brojem okretaja]], razvoj [[elektronika|elektronike]] danas uvelike omogućuje regulaciju pokretanja, regulaciju [[Broj okretaja|broja okretaja]] i regulaciju momenta trofaznog kaveznog asinkronih elektromotora.
=== Prijenos snage, momenta i sile ===▼
{{Glavni|Mehanički prijenos}}
Prijenos [[snaga|snage]], [[Moment sile|momenta]] i [[sila|sile]] se mijenjao s promjenama pogonskih strojeva i povećanjem snage [[motor]]a, ovisno o potrebnoj pretvorbi mehaničkog rada napretkom tehnike kroz stoljeća. '''Prigoni''' su prijenosnici momenta i snage, a mogu biti
=== Izvršni ili radni dio ===▼
Izvršni ili radni dio su različiti [[alat]]i i [[Naprava|naprave]]. Alati su sredstva u direktnom dodiru s predmetom koji se [[strojna obrada|obrađuje]], koji ga preoblikuju ili mijenjaju dimenzije ili svojstva. Naprave su pomoćna sredstva koja se koriste u tijeku proizvodnje, ali direktno ne obrađuju predmet, već sudjeluju kao samostalni uređaji ili dijelovi alatnog stroja.▼
=== Upravljački dio ===▼
Upravljački dio alatnog stroja služi za [[upravljanje]] [[gibanje|gibanjima]] alata i obratka, te [[Izbor režima obrade|odabiranje parametara obrade]]. <ref>"Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>▼
== Strojna obrada ==
▲===Prijenos snage, momenta i sile===
{{Glavni|Strojna obrada|Izbor režima obrade}}
▲Prijenos [[snaga|snage]], [[Moment sile|momenta]] i [[sila|sile]] se mijenjao s promjenama pogonskih strojeva i povećanjem snage [[motor]]a, ovisno o potrebnoj pretvorbi mehaničkog rada napretkom tehnike kroz stoljeća. '''Prigoni''' su prijenosnici momenta i snage, a mogu biti '''reduktori''' (smanjuju [[broj okretaja]], ali povećavaju snagu) ili '''multiplikatori'''. Dijele se prema načinu gibanja pogonjenog elementa na [[Rotacija|rotacijske]] i translacijske (pravolinijske) prigone. Mogu se podijeliti prema načinu rada na [[Električna energija|električne]], [[Mehanička energija|mehaničke]] i [[Hidraulički pogon|hidrauličke]]. Prema prijenosnom omjeru dijele se na prigone sa stalnim ili promjenjivim [[Prijenosni omjer|prijenosnim omjerom]].
Relativna razlika između [[brzina|brzine]] [[gibanje|gibanja]] oštrice [[Rezni alat|reznog alata]] i obratka (glavno gibanje) naziva se brzinom rezanja, a relativna brzina napredovanja alata u neobrađeni dio obratka (pomoćno gibanje ili posmak) naziva se posmičnom brzinom. Prilikom rezanja razvija se toplina i povećava se temperatura pa radi poboljšanja trajnosti alata i proizvodnosti valja provoditi hlađenje. To nije u tolikoj mjeri potrebno jedino prilikom visokobrzinske obrade, gdje se toplina odvodi s odvojenim česticama, a alat i obradak ostaju relativno hladni.
▲===Izvršni ili radni dio===
▲Izvršni ili radni dio su različiti [[alat]]i i naprave. Alati su sredstva u direktnom dodiru s predmetom koji se [[strojna obrada|obrađuje]], koji ga preoblikuju ili mijenjaju dimenzije ili svojstva. Naprave su pomoćna sredstva koja se koriste u tijeku proizvodnje, ali direktno ne obrađuju predmet,
U klasičnom procesu obrade držalo se da alat treba biti mnogo tvrđi od obratka. Suvremeni su materijali vrlo tvrdi, posebno u zrakoplovnoj industriji (na primjer visokolegirani čelici i slitine na bazi nikla) pa su se zbog toga razvili alternativni, nekonvencionalni načini obrade: elektronskim mlazom, mlazom iona inertnoga plina, električnom iskrom visoke frekvencije, galvanskim otapanjem, laserom, plazmom, ultrazvukom, vodenim mlazom i kemijskim otapanjem. Tako se, na primjer, u obradi mlazom elektrona ili iona na obradak usmjeruju visokoenergetski elektroni ili ioni plemenitog plina (argon), u elektrokemijskoj obradi i obradi električnim izbijanjem električni naboj pospješuje otapanje obratka prolazeći tekućim sredstvom kroz uski otvor, u ultrazvučnoj obradbi vibrirajuće tekuće abrazivno sredstvo odvaja čestice s obratka, i tako dalje.
▲===Upravljački dio===
▲Upravljački dio alatnog stroja služi za upravljanje [[gibanje|gibanjima]] alata i obratka, te odabiranje parametara obrade.<ref>"Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
== Podjela alatnih strojeva ==
Alatni strojevi se mogu podijeliti na alatne strojeve za obradu bez odvajanja čestica i alatne strojeve za obradu odvajanjem čestica.
=== Alatni strojevi za obradu bez odvajanja čestica ===
Alatni strojevi za obradu bez odvajanja čestica se mogu podijeliti na alatne strojeve za plastično oblikovanje ([[kovanje]]: [[Bat (alat)|batovi]] i [[preša|preše]], [[duboko vučenje]], savijanje: [[savijanje limova]] i [[savijanje cijevi]], [[provlačenje]], [[valjanje]], [[hladno oblikovanje]], [[isprešavanje]] ili ekstruzija), alatne strojeve za [[lijevanje]] (kalupljenje, peći, čišćenje odljevaka), alatne strojeve za spajanje ([[zavarivanje]], [[tvrdo lemljenje|tvrdo]] i [[meko lemljenje]], [[ljepilo|lijepljenje]]) i alatne strojeve za obradu promjenom strukture ([[peć]]i i kupke).
| |||