Inačica od 25. lipnja 2015. u 22:55 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika 82.208.238.112 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika BlackArrow ← Starija izmjena		Inačica od 13. rujna 2019. u 21:22 uredi ukloni ovu izmjenu Moderni futurist (razgovor \| doprinosi) 635 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 8: \|država = {{ZD+X/H\|HRV}} \|gl.naselje = \|površina = 0,125962<ref name=mrrfeu>[https://web.archive.org/web/20130601000000*/http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/Regionalni%20razvoj/xII%20%20%20%20%20PREGLED%20lektoriranK-smanjen%2022%2002%202012.pdf Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Istarska županija], Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, str. 3.Arhivirano 30. lipnja 2013. </ref> ~~\|površina =~~ \|obalna crta = 1,554<ref name=mrrfeu/> \|stanovništvo = 0 \|slika = }} '''Sveti Jerolim''' je [[otok]] u [[Brijuni\|Brijunskom ~~arhipelagu~~otočju]]. Zajedno s obližnjim otokom [[Kozada\|Kozadom]] nalazi se u sklopu [[Nacionalni park Brijuni\|Nacionalnog parka Brijuni]]. Otok je otvorenog tipa, a za sigurnost turista na njemu brinu djelatnici ove javne ustanove. Duljina otoka je 562 m, a najviši vrh se nalazi na 19 m nadmorske visine. Na sjevernoj strani otoka nalazi se [[mandrač]] okružen kamenim molovima s [[lukobran]]ima. Dubine na glavama pristana su oko 3m. Na južnoj strani otoka je pogodno mjesto za kupanje na žalu uz stijene okruženo [[čempres]]ima. Početkom [[1990-ih\|90-ih]] godina [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] Sveti Jerolim postaje sastavni dio Nacionalnog parka. Od konca [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] do 90-ih bio je slovensko odmaralište za invalide, ali i djevojke iz kaznenopopravnih domova, koje su često bile [[tetoviranje\|tetovirane]] što je tada izazivalo čuđenje. Domaći ribari znali su ih zateći kako preplivavaju do [[Fažana\|Fažane]] ili [[Puntižela\|Puntižele]] da bi utekle s otoka. Slovenci su Sv. Jerolim nazivali Stenjak, što je imalo svoju potporu u kamenolomu i velikim stijenama na otoku. [[Kamenolom]] su na Sv. Jerolimu počeli eksploatirati još za vrijeme [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]]. Kameni blokovi vozili su se u [[Venecija\|Veneciju]], [[Pula\|Pulu]] i na [[Veli Brijun]]. Tim su kamenjem izgrađene sve kuće na otoku koje su služile kao spavaonice. Otok je prije Drugog svjetskog rata bio u vlasništvu obitelji iz [[Austrija\|Austrije]] koja je na vrhu otoka izgradila vilu s dvorištem i dva bunara. Na rubu jedne od terasa vile izgrađena je [[kapelica]] u čast zaštitnika [[Sveti Jerolim\|Svetog Jerolima]] pa je upravo zbog toga i otok dobio ime. Kapelice više nema, vidljivi su samo temelji. Ispod brdašca je ulaz u špilju, koji je za vrijeme [[SFRJ\|bivše Jugoslavije]] bio zacementiran. Za vrijeme bombardiranja u Drugom svjetskom ratu špilja je bila sigurno utočište za mnoge mještane iz obližnjeg [[Štinjan]]a. Redak 24: [[Kategorija:Brijuni]] [[Kategorija:Otoci Jadranskog mora]] {{coord\|44.89930\|13.78735\|display=title}}

Sveti Jerolim (otok): razlika između inačica