Džore Držić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 16:
Svoje je pjesničko djelo, u kojemu je ispisao temeljno ostvarenje hrvatskoga jezičnoga izraza u obliku koji je postao hrvatski književni jezik, stvorio u [[15. stoljeće|15. stoljeću]]. Njegovo pjesništvo dokazuje da su mu [[humanizam|humanistički]] počeci blagotvorno utjecali na pjesničku dikciju i druge pjesničke kvalitete: diskretnost i spiritualnost, kojima se njegova [[ljubav]]na [[lirika]] bitno razlikuje od one njegova starijeg suvremenika, s kojim ga uvijek povezuju i uspoređuju, [[Šiško Menčetić|Šiška Menčetića]]. Zajedno s njime pripada [[strambotizam|strambotistima]] koji se ograđuju od nekih [[Francesco Petrarca|Petrarkinih]] ideja: prisutan je izostanak [[neoplatonizam|neoplatonizma]], naglašena je senzualnost te se pjesnici približavaju pučkim oblicima (''strambotto'', ''rispetto''), a napuštaju [[sonet]].
Držićeve ''[[Pjesni ljuvene]]'' vjerojatno su uživale veliku popularnost u Dubrovniku, jer kad je dubrovački vlastelin [[Nikša Ranjina]] počeo u svoj rukopisni zbornik bilježiti ljubavne pjesme što su ih mladi Dubrovčani skladali svojim gospojama, Džore Držić bio je već šest godina mrtav, a njegove se pjesme ipak nalaze u Ranjininu zborniku, što upućuje na to da su se prenosile i pamtile.
Dugo se smatralo da je sva Držićeva poezija očuvana u [[Ranjinin zbornik|Ranjininu zborniku]] te su mu pripisivane i neke "pjesni na narodnu", najčešće ''Odiljam se''. Godine [[1963.]] otkriven je tzv. [[dublin]]ski rukopis naslovljen ''Džorete Držića pjesni ke stvori dokle kroz ljubav bjesnješe''. Tim su mu rukopisom pripisane neke nove pjesme, a pokazalo se da neke pjesme Držić nije napisao. Rukopis se sastoji se od 96 pjesama i [[drama|drame]] ''[[Radmio i Ljubmir]]''.
| |||