[[Datoteka:243 ida.jpg|desno|mini|225x225px| Asteorid Ida sa svojim [[Prirodni satelit|prirodnim satelitom]] Dactylom.]]
'''Ida''' (oznake '''243 Ida''') je [[Asteroidi|asteroid]] u [[Asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]]. Otkrio ga je [[Johann Palisa]] [[29. rujna]] [[1884.]] u Bečkom opservatoriju i ime je dobio po [[Nimfa|nimfi]] iz grčke mitologije. Kasnija teleskopska opažanja kategorizirala su Idu kao asteroid tipa S, najbrojniji tip u unutarnjem asteroidnom pojasu. Dne [[28. kolovoza]] [[1993.]] Idu je posjetila bespilotna [[svemirska letjelica]] [[Galileo (svemirska letjelica)|Galileo]], dok je bila na putu za [[Jupiter]]. To je bio drugi asteroid kojeg je posjetila neka svemirska letjelica i prvi oko kojeg je pronađen prirodni satelit, [[Dactyl]]. Površina Ide djelujeprekrivena izrazitoje krateriranokraterima i uglavnom siva, iako manje varijacije boja označavaju novoformirana ili nepokrivena područja. Osim kratera, vidljive su i druge značajke, kao što su žljebovi, grebeni i izbočenja. Ida je prekrivena debelim slojem regolita[[regolit]]a, labavim krhotinama koje zatamnjuju čvrstu stijenu ispod. Najveći fragmentiNajveće krhotine veličine do 25 cm, nazvani su blokovi izbacivanja, od kojih je nekoliko primijećeno na površini. Ida je jedno od najgušćetijela krateriranihs tijelanajgušćim rasporedom kratera dosad istraženih u Sunčevom sustavu, a udarci su primarni proces oblikovanja njegove površine.
