Dragutin Dimitrijević Apis: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 79.79.248.12 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Donher Oznaka: brzo uklanjanje |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 14:
U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] je rukovodio vojnom obavještajnom službom. Potom je bio načelnik štaba Užičke i Timočke vojske. Zatim pomoćnik načelnika štaba III. armije.
Na Krfu priprema [[Crna ruka]] atentate na grčkog kralja i na njemačkog cara, koji međutim nisu izvršeni. Apis i njegovi pristalice ondje dolaze u nemilost kruga oko regenta [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]], koji s vremenom prerasta u otvoreno neprijateljstvo između "crnorukaša" s jedne strane, te kruga oko regenta i [[Nikola Pašić|
Napokon je Apis u prosincu [[1916]]. godine uhićen. Optužnica ga je teretila za "prevratničko djelovanje" s političkim ciljem u samoj zemlji. Pored toga u tužbi se navodilo da je prikrivao Radu Malobabića i Muhameda Mehmedbašića, koji su bili optuženi istom tužbom, i da su 29. kolovoza [[1916]]. izvršili atentat na prijestolonasljednika regenta Aleksandra, kada se automobilom vozio iz Ostrova u svoj stožer. Proces se vodio u [[Solun]]u pred vojnim sudom za časnike. Presudom od [[23. kolovoza]] [[1916]]. Dimitrijević je osuđen na smrt, a strijeljan je [[14. lipnja]] [[1917]]. na Solunskom polju zajedno s topničkim bojnikom (srp. majorom) Ljubom Vukovićem i Radom Malobabićem.
Srpski nacionalisti Apisa uglavnom žele smatrati "nevinim", u smislu da nakon uspješno organiziranog ubojstva austrijskog prjestolonasljednika [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda Habsburškog]] zapravo nije htio ubiti srpskog prestolonasljednika [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]], nego je to najuži krug suradnika prjestolonaljednika Aleksandra inscenirao.
''„Pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis bio je veliki patriot. Vladavinu Aleksandra Obrenovića smatrao je pogubnom po Srbiju. On je smislio i organizirao časnički puč, ali ubojstvo kraljevskog para nije bila njegova ideja. Bio je ranjen prilikom zauzimanja dvora i nije mogao spriječiti ubojstvo. Proučavajući njegov slučaj mnogi su uvidjeli (Archibald Reiss, David MacKenzie, itd.) da Solunski proces na kome mu se sudilo 1916. nije bio zakonski regularan. Apis je bio nevin. Ali, srpski političari su ga se bojali. Bio je netko tko je mogao kontrolirati afere u Srbiji poslije rata. Zato su vođe srpske vlade u izgnanstvu riješili da iskoriste trenutak i eliminiraju ga.”'' - [[David MacKenzie]]
Na obnovljenom sudskom procesu [[1953]]. u [[Beograd]]u, Apis je rehabilitiran.
== Izvori ==
| |||