Jupiter: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Čakavski naziv. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 132:
[[datoteka:Jupiter gany.jpg|mini|desno|300px|Jupiter i [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]] (dolje lijevo) foto: [[Voyager 1]], izvor: NASA/JPL)]]
[[datoteka:Io highest resolution true color.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Ija (mjesec)|
[[datoteka:Europa-moon.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Europa (mjesec)|Europa]].]]
Redak 164:
{{glavni|Ija (mjesec)}}
'''Io''' ili '''Ija''' ima najsnažnije [[vulkan]]sko djelovanje od svih tijela [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Po veličini i gustoći nalik je [[Mjesec]]u. Prekriven je slojevima crvenonarančaste boje, sa svijetliježućkastim i bijelim površinama, te tamnim mrljama. Čitava je površina proizvod vulkanske djelatnosti. Pritom je [[ekvator]]sko područje aktivnije. Osim vulkana ima i [[planina]], visokih do 10 [[km]]. Postoje mnogobrojni [[rasjed]]i i pukotine, duge nekoliko stotina kilometara. Tipičan vulkanski oblik je [[kaldera]]. Jedna polutka sadrži stotinjak kaldera mjera većih od 20 km. Najveće imaju i 250 km. Čitavih 5% površine prekrivaju kaldere. One su obično zagaravljene, crnosmeđe i blagih padina, a oko njih se šire valovi i rijeke krute [[lava|lave]], u raznim nijansama žutocrvenog. U vrijeme [[Vulkanska erupcija|erupcije]], lava s plinovitim oblakom izbija s brzinom od 500 do 1 000 [[Metar u sekundi|m/s]] i diže se uvis 70 do 300 km.
Boje tla dadu se rastumačiti [[sumpor]]om i [[Sumporov(IV) oksid|sumporovim dioksidom]]. Vrlo rijetka [[atmosfera]] sastoji se od sumporovog dioksida. [[Vodena para]] nije uočena. Kako je [[voda]] jedan od glavnih sastojaka vulkanizma na Zemlji, nedostatak vodene pare na Io znak je da je unutrašnjost dehidrirana. [[Talište]] sumpora nalazi se na temperaturi od 385 K (112 °C). U toku erupcije sumpor se hladi i pokriva tlo, a pri naglom hlađenju poprima razne nijanse. Velike bijele površine vjerojatno su [[snijeg]] ili [[mraz]] od sumpora ili sumporovog dioksida. Vulkanizam je uvjetovan rastaljenom unutrašnjosti. Izvor topline mogle bi biti plime ([[plimna sila]]). Iako je Io Jupiteru blizu kao i naš Mjesec Zemlji, zbog mnogo puta veće Jupiterove mase, plime su razmjerno veće. [[Energija]] se prenosi na tijelo satelita [[trenje]]m plimnog vala, no ako je vrtnja sinkronizirana, [[plimni val]] je [[Stojni val|stojni]]. Tada se energija dobiva jedino ako se jakost plime mijenja, pa se [[nebesko tijelo]] steže i rasteže. Premda je staza Io slabo izdužena, [[Perturbacija|poremećenja]] do kojih dolazi posebno zbog utjecaja Europe dovode do ritmičkog mijenjanja udaljenosti do Jupitera, pa se i plimni val ritmički diže i spušta. Tim bi mehanizmom Io bio u središtu rastaljen još od vremena nastanka. Druga je mogućnost da se Io zagrijava jakim električnim strujama koje teku u Jupiterovoj [[magnetosfera|magnetosferi]]. Zagrijavanje satelita ma kojim od mehanizama u dugim je [[Geološko razdoblje|geološkim razdobljima]] trebalo dovesti do razdvajanja kemijskih sastojaka po dubini. Lako hlapljivi sastojci, poput vode, napustili su planet, a obilni sumpor izdigao se iz unutrašnjosti do površinskih slojeva debljine od nekoliko kilometara.
Redak 254:
== Planet Jupiter u romanima i filmovima ==
* U filmu [[2001: Odiseja u svemiru]] iz [[1968]]. [[Stanley Kubrick|Stanley Kubricka]], Jupiter je središte radnje, dok u nastavku u filmu [[Odiseja 2010]] (2010: Odyssey Two) (1984) Jupiter se pretvara u zvijezdu s pomoću fiktivne tehnologije koja uspijeva povećati gustoću jezgre Jupitera. Razlog je pospješivanje novonastalog života na Europi.
== Vidi ==
| |||