Venecijanski bijenale: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uredio sam prvi paragraf, dodao dva nova (ustrojstvo, struktura izložbe), ažurirao listu hrvatskih umjetnika, dodao novu literaturu, poveznice i logo fotografiju s engelske verzije. Oznake: uklanjanje {{bris}} ili #preusmjeri VisualEditor |
|||
Redak 1:
[[Datei:Biennale di Venezia logo.svg|poveznica=https://de.wikipedia.org/wiki/Datei:Biennale%20di%20Venezia%20logo.svg|desno|bezokvira]]
'''Venecijanski bijenale''' ([[Talijanski jezik|talijanski]]: ''Biennale di Venezia''),
==
Kako bi se razlikovala od istoimenog izložbenog programa, njezin organizator, kulturna zaklada ''Venecijanski bijenale'' promjenila je 2009. godine ime u ''Biennale Foundation''. Osim izložbe likovnih umjetnosti'','' njezni programi uključuju i [[Festival suvremene glazbe]], [[Venecijanski filmski festival]], [[Međunarodni festival kazališta]] i [[Međunarodni festival suvremenog plesa]]<ref>
[http://www.labiennale.org/en/dance/ La Biennale di Venezia<!-- Bot generated title -->]</ref>. Osim toga, [[Venecijanski bijenale arhitekture]] održava se od 1980. godine, a od 2002. godine u redovnom inrervalu izmjenjuje se s međunarodnom izložbom suvremene likovne umjetnosti.
{| class="wikitable"
!Ime
!Službeni talijanski naziv
!Godina
!Učestalost
|-
|''Venecijanski bijenale'' ili Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti
|''Esposizione Internazionale d’Arte''
|1895
|Svake druge godine
|-
|''Venecijanski bijenale arhitekture'' ili Međunarodna izložba arhitekture
|''Mostra internazionale di architettura''
|1980
|Svake druge godine (od. 2000)
|-
|Festival suvremene glazbe
|''Festival internazionale di musica contemporanea''
|1930
|Godišnje (rujan/listopad)
|-
|Međunarodni festival kazališta
|''Festival internazionale del teatro''
|1934
|Godišnje (lipanj/kolovoz)
|-
|Venecijanski filmski festival
|''Mostra internazionale d'arte cinematografica di Venezia''
|1934
|Godišnje (kolovoz/rujan)
|-
|Međunarodni festival suvremenog plesa
|''Festival internazionale di danza contemporanea''
|2004
|Godišnje (lipanj;
dvogodišnje 2010–16)
|}
== Struktura izložbe ==
Počeci bijenala sežu u [[1893.]] tad je venecijanski gradonačelnik Riccardo Selvatico predložio Gradskom vijeću pokretanje Bijenalne izložbe, ali nacionalnog karaktera, [[1894.]] ideja je izmjenjena time da mogu sudjelovati i međunarodni umjetnici koji prođu selekciju. Prva izložba najavljena je za [[1895.]], tijekom zime izgrađen je Palazzo dell'Esposizione (Izložbena palača) po projektu Enrica Trevisanata (pročelje Marius De Maria) na tada tek izgrađenom prostoru Giardini di Castello.▼
Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, te na sličan način Venecijanski bijenale arhitekture, sastoje se od Glavne izložbe (''Mostra Internazionale''), Nacionalnih sudjelovanja (''Partecipazioni Nazionali'') i kolateralnih događanja (''Eventi Collaterali'').
== Povijest==
▲[[datoteka:DSCF0188.JPG|desno|mini|260px|Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u Giardine]]Počeci bijenala sežu u [[1893.]]
Prvi bijenale održan je [[1895.]] na toj prvoj izložbi dekorativna umjetnost imala je zapaženo mjesto, posjetilo ju je 224,000 ljudi. Izložba je vremenom postajala sve više međunarodna, tako da je od [[1907.]] nekoliko zemalja pokrenulo gradnju vlastitih nacionalnih paviljona na izložbenom prostoru. Između [[1916.]] i [[1918.]] bijenale nije održan zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Bienale pokazuje sve veći interes za inovativne tendencije u modernoj umjetnosti. Između dva svjetska rata, mnogi istaknuti moderni umjetnici izlagali su na bijenalu.
[[
1927. godine osnovana je Fondacija [[Fondazione Quadriennale di Roma|Quadriennale di Roma]] sa zamisli da se u Rim usredotoči glavna proizvodnja nacionalne figurativne umjetnosti, ostavivši Venecijanskom bijenalu održavanje međunarodnih manifestacija.<ref>{{Cite web|url=http://www.sconfini.eu/arte-e-cultura/78-arte-contemporanea/3262-attesa-per-la-ripresa-autunnale-del-mercato-dellarte-contemporanea.html|title=Attesa per la ripresa autunnale del mercato dell'arte contemporanea|author=Redazione Sconfini|language=tal.|site=www.sconfini.eu|access=10. svibnja 2017.}}</ref>
Line 17 ⟶ 59:
Protesti su obilježili Bijenale održan buntovne [[1968.]] i označili krizu koncepcije bijenala. Nakon toga odbačeno je nagrađivanje - ''Velikom nagradom'', veći naglasak dat je tematskim izložbama. Bienale [[1974.]] obilježili su protesti protiv diktature [[Augusto Pinochet]] u [[Čile|Čileu]]. Uvedene su nove nagrade - Zlatni lav (Leone d'Oro), poput nagrada na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] - postmoderna umjetnost stupila je na scenu.
Bijenale [[1980.]] obilježili su kuratori manifestacije kritičari [[Achille Bonito Oliva]] i Harald Szeemann koji su uveli ''Aperto'', dio izložbe u kojem bi se izlagala istraživanja na području
Bienala [[1995.]] i [[1997.]]
Bijenalske izložbe [[1999.]] (48.) i [[2001.]] (49.) osmislio je Harald Szeemann koji je veću pozornost posvetio zastupljenosti umjetnika iz [[Azija|Azije]] i [[Istočna Europa|Istočne Europe]] te mladim umjetnicima, on je i proširio izložbeni prostor bijenala na netom obnovljene zgrade venecijanskog Arsenala.
''50. Bijenale'',
''51. Bijenale'' iz [[2005.]] obilježile su po prvi put kuratorice žene, Maria de Corral i Rosa Martinez. De Corralova je organizirala popratnu manifestaciju ''Iskustvo umjetnosti'', koja je okupila 41 umjetnika. Rosa Martinez organizirala je pak svoju manifestaciju ''Uvijek malo dalje'' u Arsenalu, sa 49 umjetnika.
Line 32 ⟶ 75:
== Prostor Bijenala ==
[[Datoteka:Venice biennale.jpg|desno|mini|360px|Glavni ulaz u Giardine]]Bijenale se tradicionalno održava u venecijanskom parku ''Giardini di Castello'', tu se nalazi 30 stalnih nacionalnih paviljona. Pravo na stalni paviljon u velikoj mjeri je bilo rezultat međunarodnih političkih odnosa [[1930-ih]] godina, te kasnije [[Hladni rat|hladnoratovskih]] prilika. ▼
▲Bijenale se tradicionalno održava u venecijanskom parku ''Giardini di Castello'', tu se nalazi 30 stalnih nacionalnih paviljona. Pravo na stalni paviljon u velikoj mjeri je bilo rezultat međunarodnih političkih odnosa [[1930-ih]] godina, te kasnije [[Hladni rat|hladnoratovskih]] prilika.
''Aperto'' je počeo kao manifestacija otvorana mladim umjetnicima, koji nisu obuhvaćeni izložbama u nacionalnim paviljonima. Poslije se ustalilo da se Aperto održava u Arsenalu, od [[1995.]] smanjio se broj Aperta, tako da sve veći broj zemalja sudionica unajmljuje dodatne izložbene prostore da izloži svoje mlade umjetnike.
Line 98 ⟶ 140:
* 1976. [[Ivan Kožarić]], [[Julije Knifer]]
* 1978. [[Ivo Friščić]]
* 1980. [[Dušan Džamonja]]
* 1982. Edita Schubert
* 1984. Boris Bućan
Line 107 ⟶ 149:
* 1999. Zlatan Vrkljan
* 2001. [[Julije Knifer]]
*2003. Boris Cvjetanović, Ana Opalić
*2005. Pasko Burdelez, Zlatan Dumanić, Alen Floričić, Tomo Savić Gecan, Boris Šincek, Goran Trbuljak
*2007. Ivana Franke
*2009. Nikola Koydl, Zoltan Novak, Matko Vekić
*2011. BADco, Antonio G. Lauer
*2013. Kata Mijatović
*2015. Damir Očko
*2017. Tina Gverović, Marko Tadić
*2019. [[Igor Grubić]]
== Izvori ==
Line 113 ⟶ 164:
== Literatura==
*Želimir Koščević, Biennale and Yugoslav Modern Art 1895-1988, ex. cat., Zagreb: Galerije grada Zagreba, 1988.
*
*Enzo Di Martino, ''La Biennale di Venezia: 1895-2013. Arti visive, architettura, cinema, danza, musica, teatro,'' Venezia, Papiro Arte, 2013.
* Sarah Thornton. ''Seven Days in the Art World''. New York: WW Norton, 2008.
* Tonko Maroević, Hrvatska na venecijanskom Biennalu (Croatia at the Venice Biennale), catalog of the Croatian pavilion at the 46th Biennale, 1996.
*Robert Fleck, ''Die Biennale von Venedig: eine Geschichte des 20. Jahrhunderts'', Hamburg, Philo Fine Arts, 2009.
== Pogledajte i ovo ==
| |||