Pokretna traka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Pokretna traka |
Nadopunio Pokretna traka |
||
Redak 38:
[[datoteka:Sushi Förderband.JPG|mini|desno|250px|Pokretna traka u [[suši]] (ili ''sushi'') [[restoran]]u.]]
[[datoteka:Cintas transportadoras .jpg|mini|desno|250px|[[Proces]]na pokretna traka.]]
'''Pokretna traka''', '''trakasto prenosilo''', '''trakasti konvejer''' ili '''trakasti transporter''' se u osnovi sastoji od beskrajne [[guma|gumene]] ili [[plastika|plastične]] trake i dva bubnja, od kojih je jedan [[pogon]]ski a drugi služi za zatezanje trake. Može prenositi [[Roba|robu]] vodoravno i koso (ponekad i okomito), a [[kut]] nagiba ovisi od izbora pokretne trake i sipkosti [[materijal]]a. Pokretne trake su bitan čimbenik u suvremenoj [[industrija|industriji]]. Koriste se za [[prijevoz]] [[materijal]]a iz jednog procesa u drugi, u suradnji s različitom prijevoznom i [[strojevi|strojnom opremom]]. Važnost pokretnih traka često je zanemarena jer se one uobičajeno promatraju kao dio opreme koji ne stvara probleme i koji radi dugo vremena bez kvara. [[Konstrukcija]] pokretnih traka stalno se poboljšava, pa su postali neizbježan dio suvremene [[industrija|industrije]] i svakodnevnoga života. Otkriće [[elektricitet]]a i [[elektromotor|električnih motora]] omogućio je izradu pokretnih traka za prijevoz materijala i ljudi u proizvodnim postrojenjima, [[tvornica]]ma, [[rudnik|rudnicima]], [[luka]]ma, [[skladište|skladištima]], [[zračna luka|zračnim lukama]], [[trgovina]]ma, i drugo. Industrije koje ih koriste su [[automobil]]ska, računalna i elektronička industrija, [[poljoprivreda]], proizvodnji hrane i pića, avionska, farmaceutska, kemijska industrija, za tisak novina i pakiranje, rudarstvo, metalurgija i druge. <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Skripta_Proaut_veljaca_2013.pdf]
Line 171 ⟶ 173:
:<math> F_{wt} = f_u \cdot l \cdot (m_i \cdot g + \frac{I_m \cdot g}{v}) </math>
gdje je: ''l'' - vodoravna projekcija duljine prijenosa (transporta),
:<math> f_u = f_g \cdot f_s </math>
gdje je:
Ako se materijal prenosi na visinu ''h'', postoji i otpor dizanja:▼
:<math> F_{wh} = \frac{I_m \cdot g \cdot h}{v} </math>
gdje je: ''h'' - visinska razlika između mjesta utovara i mjesta istovara.▼
Ukupni otpor ''F<sub>w</sub>'' prenosila stalne (kontinuirane) dobave, koji za mehanička prenosila s vučnim elementom odgovara obodnoj sili ''F<sub>o</sub>'' u vučnom dijelu, dobiva se iz otpora trenja i otpora dizanja:
:<math> F_w = F_0 = f_u \cdot l \cdot (m_i \cdot g + \frac{I_m \cdot g}{v}) \pm \frac{I_m \cdot g \cdot h}{v} </math>
Na desnoj strani gornjeg izraza predznak (+) dolazi ako se [[teret]] diže, a predznak (-) ako se spušta. Trake s velikim nagibom potrebno je osigurati da se ne pokrenu unazad kad se zaustavi pogonski motor.
Pogonska [[snaga]] za ustaljeni rad pod punim opterećenjem dobiva se iz izraza:
:<math> P_v = \frac{F_w \cdot v}{\eta} </math>
gdje je: ''v'' - [[brzina]] prijenosa, a ''η'' - ukupna [[korisnost]]. Obično se može snaga pogonskog motora ''P<sub>n</sub>'' odabrati da bude jednako velika pogonskoj snazi za ustaljeni rad pod punim opterećenjem ''P<sub>v</sub>'', jer za izbor snage motora udio za ubrzavanje najčešće nije mjerodavan, pa se može zanemariti. Pogonske jedinice trakastih prenosila sastavljene od pogonskog bubnja, spojke i kočnice grade se do snage 1 500 kW.
=== Noviji pogonski sustavi ===
▲gdje je: fg - koeficijent trenja glavnih otpora (fg ≈ 0,015 - 0,03), a fs - koeficijent trenja sporednih otpora kao što su trenje zbog zakretanja trake, utovara i istovara materijala, čišćenja bubnjeva i trake, a ovisi o duljini prijenosa i iznosi od 9 za duljinu 3 m do 1,05 za duljinu 2 000 m. Za duljinu prijenosa veće od 500 m mogu se sporedni otpori zanemariti.
Uobičajeni način prijenosa snage pomoću pogonskog bubnja uz glavu ili na kraju prenosila ograničen je [[čvrstoća|čvrstoćom]] trake ili njezinih spojeva. Zato se novija postrojenja grade s međupogonima, tako da se pogonska snaga dovodi uzduž prenosila. Jedna je od mogućnosti da se na razmacima od više stotina metara stavlja ispod radne trake prenosila dodatna pogonska traka, koja silama trenja pokreće radnu traku. Druga je mogućnost međupogon pomoću gonjenog srednjeg valjka, tako da se potrebna pogonska snaga predaje traci uzduž čitave duljine prenosila. Međupogon s linearnim elektromotorom ima primarni namot linearnog indukcijskog motora raspoređen uzduž trake prenosila. Sekundarni dio čini [[Bakar (element)|bakreno]] [[pletivo]] [[Vulkanizacija|vulkanizirano]] u rubove trake prenosila, pa se pogonska sila jednoliko predaje na obje strane trake uzduž čitave njezine duljine.
=== Natezni uređaji ===
▲Ako se materijal prenosi na visinu h, postoji i otpor dizanja:
Natezni uređaji proizvode potrebnu silu prednaprezanja za [[Tarni prijenos|tarne pogone]]. Prenosila s razmakom osovina do 100 m imaju natezni uređaj s [[Navojno vreteno|vijčanim vretenima]], uz koja su često ugrađene i [[Spiralna opruga|spiralne opruge]]. Dugačka prenosila imaju natezne uređaje s utegom na povratnom bubnju, koji je tada i natezni bubanj, ili s posebnim nateznim bubnjem u donjem, jalovom dijelu trake. [[Pneumatski cilindar|Zračni]] i [[Hidraulički cilindar|hidraulički cilindri]] također se primjenjuju za natezne uređaje.
=== Istovar materijala ===
Istovar materijala s trake prenosila najlakši je preko glave na pogonskom bubnju. Za istovar sipkog materijala ili komadne robe na bilo kojemu mjestu trake prenosila služe ravni i plužni strugači. Pokretni istovarivači mogu se kretati uzduž čitavog prenosila. Tada gornja traka prenosila prelazi preko visoko uzdignutog otklonskog bubnja, pa materijal istovaruju preko glave na bilo kojemu mjestu prenosila.
Za čišćenje trake od ostataka materijala nakon istovara upotrebljavaju se strugači, pritegnuti utegom ili oprugom na povratni dio trake, zatim rotacijske četke ili trake za struganje. Čiste se i bubnjevi.
▲gdje je: h - visinska razlika između mjesta utovara i mjesta istovara.
== Podjela ==
| |||