Heinrich Himmler: razlika između inačica

|vjera= [[Rimokatolička crkva|Rimokatolik]]

}}

 

Himmler je postao jedan od glavnih organizatora [[Holokaust]]a. Kao osnivač i nadležni u [[Nacizam|nacističkim]] [[koncentracijski logori|koncentracijskim logorima]] i ''[[Schutzstaffel#Einsatzgruppen|Einsatzgruppen]]'' odredima smrti, Himmler je imao svu oblast da implemetira genocid između 4 i 6 milijuna ljudi na industrijskoj skali. Taj genocid odnosio se pretežito na [[Židovi|Židove]], ali i druge rase, nacionalonosti i uvjete s kojima se nije slagala [[Nacizam|nacistička]] ideologija, ali za genocid koristio se i "posebni tretman" (''Sonderbehandlung'') kao ubojstva u [[Plinska komora|plinskim komorama]].

 

Godine [[1943]]., Himmler je postao [[Ministarstvo unutarnjih poslova|ministar unutarnjih poslova]]. To je u mnogočemu bila ''[[Pirova pobjeda]]''. Himmler je mislio iskoristiti svoj novi položaj kako bi okrenuo pripajanje civilnih službi stranačkim tijelima, tako da ostvari svoj dugoročnu zamisao da dobije kontrolu nad ne-Gestapo policijom. To beznandno htijenje lako je srušio [[Martin Bormann]], [[Hitler]]ov tajnik i partijski kancelar. Taj Himmlerov pokušaj izazvao je malo nezadovoljstva i kod samog [[Hitler]]a, čiji je dugotrajni [[prijezir]] prema tradicionalnim civilnim službama činio temelj nacističkog administrativnog mišljenja. Himmler je učinio i mnogo gore stvari kada je postao vođa ''[[Ersatzheer]]a'' (Zamjenske vojske, vidi ispod) i pokušao iskoristiti svoju ovlast i u vojnim i u policijskim krugovima tako što bi im svima "smjestio" automatsko članstvo u [[SS]]-u i onda ih "premjestio" u ''[[Waffen SS]]''. Himmler je u to doba bio na rubu vješanja, no Bormann nije bio dovoljno brz u dodavanju užeta, te je prvobitno tiho prešutio u neodgovornosti, sve dok se nisu pojavili ozbiljni prosvjedi, koji su znatno umanjili Himmlerove zaluge, i uništili njegov i SS-ov odnos s policijom.

Upletenost vođa ''[[Abwehr]]a'' (Njemačka obavještajna služba), pogotovo njezinog glavnog vođe, [[admiral]]a [[Wilhelm Canaris|Wilhelma Canarisa]] u [[Srpanjska urota|uroti 20. srpnja 1944]]. protiv [[Adolf Hitler|Hitler]]a, potaknulo je samog ''[[Führer]]a'' da ukine ''Abwehr'' i postavi [[SD]] kao glavnu i jedinu obavještajnu službu u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]. To je povećalo Himmlerovu, već ionako veliku, osobnu [[moć]]. Uskoro se otkrilo da je i [[general]] [[Friedrich Fromm]], zapovjednik ''[[Ersatzheer]]a'', također bio upleten u urotu. Frommova ostavka, uz Hitlerovom izraženu sumnju u ''[[Ersatzheer]]'' otvorila je put ka Himmlerovom imenovanju na stari Frommov položaj, koji je Himmler, kada ga je dobio, ovelike iskoristio kako bi pretjerano povećao ''[[Waffen SS]]'', time nanoseći štetu ionako već oslabljenom ''[[Wehrmacht]]u''.