Eduard Slavoljub Penkala: razlika između inačica

[[Diploma|Diplomirao] je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u [[Dresden]]u [[1898.]] godine, potom je radio u [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]] u [[Košice|Košicama]]. Godine 1900. preselio se u [[Zagreb]], LEON GORICKI i STELLA ZLODUH gdje je 1904. godine bio imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak [[izum]]a i [[inovacija]] primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugo. Među prvim su izumima koje je patentirao [[termos-boca]] te [[rotacija|rotirajuća]] [[četkica za zube]]. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku [[olovka|olovku]], Penkala je prijavio 1906. godine, a nešto poslije i prvo [[nalivpero]] s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne [[baterija|baterije]], lijek protiv [[reuma|reume]], prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje [[gamad]]i, tekući preparat za [[impregnacija|impregnaciju]] [[Željeznička pruga|željezničkih pragova]], [[tlakomjer]] ili [[manometar]], [[dinamometar]], [[vagon]]ske [[kočnice]], sastav [[tračnica]], [[Mjerenje protoka|mjerilo protoka]]. Posebno se bavio [[materijal]]ima za izradbu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]], pa je usavršio masu [[ebonit]] iz koje su se ploče [[lijevanje|lijevale]], a [[patent]]irao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte [[turbina|turbinskoga]] kola, [[helikopter]]skoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.

 

 

Penkala je nastojao da se njegovi izumi počnu proizvoditi i time dobiju uporabnu vrijednost, pa je i sam bio osnivač nekoliko [[Poduzeće|poduzeća]]. Tako je, upoznavši Edmunda Mostera i njegova brata Mavra 1906. godine, s njima sklopio ugovor o osnivanju tvrtke ''Penkala–Edmund Moster & Co''. [[Tvrtka]] je u Zagrebu izgradila tvornicu i počela proizvoditi automatske mehaničke olovke, nalivpera i ostali pisaći pribor prema Penkalinim patentima. Ta je tvornica ubrzo postala jednim od najvećih svjetskih proizvođača pisaćega pribora, a mehanička je olovka postigla velik tržišni uspjeh u 70-ak zemalja. Zato se i naziv Penkala, pod kojim je bila prodavana, uvriježio u govoru za pisaljku te vrste, a u nekim se zemljama koristi i danas.<ref>'''Penkala, Slavoljub Eduard''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47449] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>