|
}}
'''San Marino''' ([[talijanski|tal.]] ''San Marino''), službeno '''Republika San Marino''' ([[talijanski|tal.]] ''Serenissima Repubblica di San Marino'') je treća najmanja država u [[Europa|Europi]] (poslije [[Vatikan]]a i [[Monako|Monaka]]), potpuno okružena teritorijem [[Italija|Italije]].
== Povijest ==
San Marino je jedna od najstarijih država na svijetu. Prema predaji, osnovao ju je [[301.]] godine klesar [[Sveti Marin|Marin]] s otoka [[Rab]]a. Marin je sa svojim prijateljem Leom pošao u [[Rimini]]. Zbog progona kršćana sklonio se na obližnje brdo [[Monte Titano]], gdje je izgradio kapelicu. Ta kapelica je činila jezgru budućeg grada San Marina. Službeni datum osnutka države i najstarije [[Republika|republike]] u Europi, San Marino je [[3. rujna]] [[301.]] godine.
Urbano središte [[San marino (grad)|grada San Marino]] štite tri tornja na vrhovima Monte Titano, od kojih je najstariji, Guaita, izgrađen u 11. stoljeću. Toranj je proslavljen kao neosvojiv, što je obeshrabrilo mnoge potencijalne osvajače grada. Tijekom [[Križarski ratovi|križarskih ratova]] u 13. stoljeću na drugom vrhu Monte Titana izgrađen je drugi toranj, Cesta, a treći, Montale, najmanji na posljednjem vrhu brda, izgrađen je u 14. stoljeću. S vremenom je trgovinom i sporazumima grad-republika San Marino proširila svoj teritorij na još devet obližnjih kaštela, čime je nastala današnja Republika San Marino.
Ustav San Marina službeno je usvojen [[8. listopada]] [[1600.]] Malu državu prvo je priznala [[Napoleon]]ova [[Francuska]] [[1797.]] godine, a kasnije [[1815.]] na Bečkom kongresu priznale su je i ostale europske države.
U ranoj fazi [[Ujedinjenje Italije|ujedinjenja Italije]] tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], San Marino je pružao utočište onima koji su bili progonjeni zbog svoje potpore ujedinjenju Italije. [[Giuseppe Garibaldi]] je zbog toga zajamčio da će San Marino biti nezavisna i suverena država, te je nije pripojio ujedinjenoj Italiji [[1860.]] godine. Za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]] Republika San Marino je dala svoj vojnički prinos na strani [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]], a poslije rata se oslonila na [[Fašizam|fašistički režim]] u istoj kraljevini, „te se saživjela s njime u svim oblicima.”<ref>Rubić, Ivo; Petrović, Rude; Medarić, Jura; Stazić, Žaverije. ''Geografija svijeta : Jugoistočna i Južna Evropa, Sovjetski Savez, Azija: Opći dio (bez SSSR-a)'', II. knj., 1. izd., Zagreb : Nakladno poduzeće »Seljačka sloga«, 1954., str. 98.</ref>
== Zemljopis ==
|
