Wikipedija

Plinoviti div: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: Migrating 62 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q121750 (translate me)
izmijenio greške i dodao poveznice na relevantne stranice
Redak 1:
[[Datoteka:Portrait of Jupiter from Cassini.jpg|alt=|mini|200x200px|plinoviti div Jupiter]]
[[Datoteka:Gas giants in the solar system.jpg|mini|desno|300px| Plinoviti divovi Sunčevog sustava zajedno se nazivaju [[Jovijanski planeti]]. Od vrha prema dolje: [[Neptun (planet)|Neptun]], [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Jupiter (planet)|Jupiter]].]]
'''Plinoviti divovi''' su podvrsta divovskih ([[Jovijanski planeti|jovijanskih]]) [[planet]]a kojima većina mase otpada na [[vodik]] i [[helij]].
'''Plinoviti div''' je vrsta [[planet]]a koji, za razliku od kamenih ili [[terestrički planet|terestričkih planeta]], nemaju jasno definiranu površinu. Zbog toga nije moguće na jednostavan način definirati [[promjer]], [[površina|površinu]], [[volumen]] i površinsku [[temperatura|temperaturu]], pa se za promjer uzima onaj koji je vidljiv sa Zemlje ili se definira kao promjer planeta na kojem vlada određeni atmosferski tlak (npr. jednak onom na površini Zemlje).▼
 
▲'''PlinovitiKao div''' je vrstai [[planetledeni divovi]], a koji, za razliku od kamenih ili [[terestrički planet|terestričkih planeta]], nemaju jasno definiranu površinu., ni tekuću ni čvrstu, Zbogzbog togačega im nije moguće na jednostavan način definirati [[promjer]], [[površina|površinu]], [[volumen]] i površinsku [[temperatura|temperaturu]],. paZa sepromjer zaim promjerse obično uzima onajona kojidubina koja je vidljivjoš savidljiva Zemljeiz svemira ili se promjer definira kaopo promjer planetadubini na kojemkojoj vlada određenipostoji atmosferski [[tlak]] (npr. jednak onom naod površinijedne Zemlje)atmosfere.
Plinoviti divovi su sastavljeni prvenstveno od [[plin]]a, a mogu imati i kamenu ili metalnu jezgru. Vjeruje se da je čvrsta jezgra nužna za formiranje ovih planeta, pa je vjerojatno svi plinoviti divovi imaju.
 
Pojam "plinoviti div" skovao je [[James Blish]], pisac [[ZF|znanstvene fantastike]].
Većina mase plinovitog diva je plin (ili plin koji je pod tlakom prešao u tekuće stanje).
 
== Svojstva ==
== Plinoviti divovi Sunčevog sustava ==
''Plin'' u planetologiji ne označava agregatno stanje, nego kemijski sastav (vodik i helij), jer kriogenička tehnologija u doba razvijanja planetologije nije dopuštala ukapljivanje te dvije tvari, pa su dobile ime ''permanentni plinovi''.
{{glavni|Jovijanski planeti}}
 
Ovakvi planeti imaju vrlo malu količinu tvari u konkretnom [[Plin|plinovitom stanju]] - takvo stanje nalazi se samo uz "površinu" gdje vladaju niži tlakovi i temperature.
U [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] se nalaze 4 plinovita diva: [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]], [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Ova se 4 planeta često nazivaju i '''Jovijanski planeti'''.▼
[[Datoteka:Saturn from Cassini Orbiter (2004-10-06).jpg|mini|plinoviti div Saturn]]
Suprotno krivo populariziranom vjerovanju, u plinovitim divovima ne postoje oceani tekućine jer je temperatura okoliša već na manjim dubinama debelo iznad [[Fazni dijagram|kritične točke]], što znači da je ukapljivanje nemoguće bez obzira na povišen tlak. Povišenjem tlaka u dubini, okoliš plinovitog diva postupno prelazi u superkritični fluid, specijalno stanje koje ima neke odlike plinovite i neke odlike tekuće tvari. Fazne granice nema, odnosno ne postoji nešto što izgleda kao površina oceana ili kopna.
 
Najveći dio planeta nalazi se u stanju vrlo vrućeg superkritičnog fluida koji na dovoljno velikim dubinama postaje toliko stlačen da dolazi do delokalizacije elektrona, odnosno električne vodljivosti. U plinovitim divovima takvo svojstvo pokazuje vodik, zbog čega se naziva [[metalni vodik]].
Znanstvenici često planete Uran i Neptun svrstavaju u posebnu podklasu planeta - [[ledeni div|ledene divove]] ili uranske planete, zbog činjenice da su sastavljeni uglavnom od [[led]]a i [[stijena|stijenja]] te plina, za razliku od "klasičnih" plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn. Uran i Neptun imaju mnogo manji udio [[vodik]]a i [[helij]]a zbog njihove veće udaljenosti od [[Sunce|Sunca]].
 
== Terminologija ==
Izraz "plinoviti div" skovao je [[James Blish]], pisac [[ZF|znanstvene fantastike]]. Izraz je zapravo pogrešan, jer su ovi planeti većinom tekući. Kod Urana i Neptuna su plinovite atmosfere poprilično tanke i debele su tek oko 1% promjera planeta! Argument u prilog ovom nazivu je činjenica da u kemijskom sastavu Jupitera i Saturna dominiraju vodik i helij, koji su pri manjem tlaku i pri temperaturama koje vladaju u tom dijelu Sunčevog sustava u plinovitom stanju.
 
Dubine plinovitih divova sadrže i ''[[Volatili (astronomija)|ledove]]'' odnosno "volatile": vodu, amonijak, metan, itd., otopljene u metalnom superkritičnom fluidu vodika i helija.
U [[planetologija|planetološkoj]] terminologiji, pojmovi "stijena", "plin" i "led" se koriste za označavanje klasa elemenata i kemijskih spojeva koji tvore tijela Sunčevog sustava, bez obzira u kojem se [[agregatno stanje|agregatnom stanju]] nalaze.
 
Jezgre su ''stjenovite'', što znači da sadrže tvari koje bi u normalnim uvjetima tvorile silikate i metale ([[željezo]], [[nikal]], [[uranij]], itd.). Ti materijali su ostaci protoplaneta iz vremena evolucije planetarnog sustava dok je oko Sunca još postojao [[akrecijski disk]].
U vanjskom Sunčevom sustavu, vodik i helij su "plinovi", voda, metan i amonijak su "ledovi", a [[silikati]] su "stijenje". Kad se govori o dubokim unutrašnjostima planeta, često se pod "ledom" podrazumijevaju [[kisik]] i [[ugljik]], pod "stijenjem" silikati, a pod "plinom" vodik i helij.
 
U novije vrijeme rezultati [[Juno (svemirska letjelica)|sonde Juno]] potvrdili su opravdane sumnje da ni jezgra Jupitera nema faznu granicu, već je difuzna i očituje se se razlikom u kemijskom sastavu i povećanoj gustoći. Agregatno stanje jezgre se zbog ogromnog tlaka može opisati kao čvrsto unatoč izuzetno visokim temperaturama, međutim ne radi se o klasičnoj krutini.
Uzevši u obzir ovu termilnologiju, dio astronoma Uran i Neptun nazivaju zajedničkim imenom "ledeni divovi", zbog velikog udjela "ledova" (u tekučem stanju) u njihovoj unutrašnjosti.
 
== Ekstrasolarni plinovitiPlinoviti divovi Sunčevog sustava ==
▲U [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] nalaze se nalaze 4dva plinovita diva: [[Jupiter (planet)|Jupiter]], i [[Saturn (planet)|Saturn]], [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Ova se 4 planeta često nazivaju i '''Jovijanski planeti'''.
 
<br />
Uslijed činjenice da je velike planete mnogo lakše pronaći od malih, skoro svi [[ekstrasolarni planeti|planeti]] pronađeni u orbitama oko drugih [[zvijezda]] su plinoviti divovi.
 
== Ekstrasolarni plinoviti divovi ==
Većina od ovih planeta je toliko blizu njihovim matičnim zvijezdama, da su im temperature neusporedivo veće od onih koje nalazimo kod jovijanskih planeta. Zbog toga se vjeruje da ti planeti spadaju u neki posve novu klasu planeta.▼
 
Gotovo svi ekstrasolarni planeti su jovijanski i to plinoviti divovi jer je takve lakše pronaći zbog njihove ogromne mase kojom izazivaju anomalije u gibanjima matičnih zvijezda. Detektiraju se mjerenjem pomicanja zvijezde te [[Spektroskopija|spektroskopski]] prilikom [[Tranzit (astronomija)|tranzita]].
Uzmemo li u obzir kemijski sastav svemira (više od 90% otpada na vodik), malo je vjerojatno da će se pronaći kameni planet mase Jupitera. S druge strane, dosadašnji modeli formiranja planetarnih sustava su ukazivali na nemogućnost nastajanja plinovitih divova na tako malim udaljenostima kakve su zabilježene kod već otkrivenih planeta.
<!--
[[Datoteka:Géantes gazeuses (1 px = 1000 km).jpg|mini|središte|550px|Usporedba veličine Sunca i jovijanskih planeta]]
-->
<!-- zakomentirano nakon razjasnjenja od strane planetologa, kasnije cu staviti ispravne podatke:
Gornja granica [[masa|mase]] [[smeđi patuljak|smeđeg patuljka]] je oko 70 masa jupitera (tj. oko 0.08 mase Sunca). Kod tijela veće mase, visoka temperatura i tlak uzrokuju [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]] u središtu tijela, pa tijelo postaje [[crveni patuljak]]. Zanimljivo je da još uvijek nisu otkrivena tijela masa između masa 70 i 80 masa Jupitera (donja granica za crvene patuljke). Nedostatak ovih tijela bi sugerirao da sustavi sa velikim planetima i višestruke zvijezde nastaju u bitno različitim procesima.
-->
 
▲Većina od ovih planeta toliko je toliko blizu njihovim matičnim zvijezdama, da su im površinske temperature neusporedivopuno veće od onih koje nalazimo kodi jovijanskihna planetaMerkuru i Veneri, te iznose tisuće [[Kelvin|kelvina]]. Zbog toga se vjerujesmatra da bi se ti planeti spadajumogli staviti u neki posve novuposebnu klasu planeta"vrućih Jupitera".
 
Uzme li se u obzir kemijski sastav svemira u kojem je maseni udjel vodika i helija 97.8 %, te postojanje plinovitih divova na tako malim udaljenostima gdje zvjezdani vjetar snažno otpuhuje vodik i helij, malo je vjerojatno da će se pronaći stjenovit planet mase Jupitera.
== Poveznice ==
 
* [[Jovijanski planeti]]
* [[Ekstrasolarni planeti]]
* [[Smeđi patuljci]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Plinoviti_div"