Žičara: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nadopunio Žičara |
||
Redak 1:
[[
[[datoteka:Žičara 1.png|mini|desno|250px|Skica putničke žičare: 1. usidrenje nosećega [[uže]]ta, 2. [[kabina]], 3. među[[stup]], 4. [[naprava]] za natezanje nosećega užeta, 5. naprava za natezanje vučnoga užeta.]]
[[datoteka:Cablecar.zellamsee.500pix.jpg|mini|desno|250px|Žičara u [[Zell am See]] u [[Austrija|austrijskim]] [[Alpe|Alpama]].]]
[[datoteka:Prenosilo 74.png|mini|desno|250px|[[Stup]] teretne žičare s voznim užetom: 1. oslonac nosivog užeta, 2. nosivo [[uže]], 3. viseći [[vagon]]et, 4. nosivi kotač vučnog užeta.]]
'''Žičara''' je vrsta specijalne [[Željeznica|željeznice]], [[prijevoz]]ni sustav u kojem se [[Vozilo|vozila]] ([[Kabina|kabine]] ili [[stolica|sjedala]] za putnike, [[platforma|platforme]] ili [[koš]]are za [[teret]]) kreću prisilno vođena duž trase određene [[Čelično uže|čeličnim užetom]] razapetim među [[stup]]ovima. <ref> '''žičara''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67717] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>
Usavršavanje čeličnih užeta omogućilo je na prijelazu u naše stoljeće i razvitak žičara. Žičare su se razvile kao [[prenosilo|prenosila]] stalne (kontinuirane) i povremene dobave, za prijenos na udaljenosti od nekoliko stotina [[metar]]a pa do nekoliko desetaka [[kilometar]]a. Žičare služe za prijenos [[materijal]]a i [[ljudi]] kad treba premostiti duboke [[dolina|udoline]] ili svladati veće visinske prenose ili vuku teret u [[vagon]]ima, visećim vagonetima, kabinama, stolicama, vučnim sidrima ili diskovima.
Najvažniju skupinu čine žičare s voznim užetom i s visećim vagonetima ili kabinama koje se kreću po napetomu nosivom [[uže]]tu. Drugu skupinu čine žičare različitih oblika s krutim ili prirodnim voznim stazama. Prema načinu pogona razlikuju se žičare s kružnim pogonom i žičare s povratnim pogonom, s obzirom na vrstu tereta razlikuju se teretne i osobne žičare, a s obzirom na broj užeta s jedne strane pruge razlikuju se žičare s jednim užetom i žičare sa dva užeta. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Prenosila i dizala'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>
== Povijest ==
Prvi prikazi jednostavnih postrojenja sličnih današnjim teretnim žičarama nalaze se na [[Tehnologija drevne Kine|kineskim crtežima]] iz doba 400. do 250. pr. Kr. Od tada se takva postrojenja za prijenos [[roba|robe]] preko [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] i [[kanjon]]a s pomoću užeta od [[konoplja|konoplje]] s ovješenim košarama pojavljuju u [[Japan]]u i [[Indija|Indiji]], a poslije i u [[Europa|Europi]], ponajprije pri gradnji [[utvrda]]. Konstruiranjem čeličnog užeta 1834. i početkom njegove tvorničke proizvodnje otvoren je put gradnji suvremenih teretnih te napose putničkih žičara, pa je tako prva privatna žičara s kabinom za dvije osobe i ručnim [[pogon]]om izgrađena 1866. kraj [[Schaffhausen]]a, dok je prva žičara s kabinom za javni putnički prijevoz izgrađena 1908. kraj [[Bolzano/Bozen|Bolzana]] ([[Južni Tirol]]); iste godine gostioničar Robert Winterhalder postavio je u Schollachu ([[Schwarzwald]], [[Njemačka]]) vučnicu s nisko vođenim užetom, a prva vučnica suvremene izvedbe s visoko vođenim vučnim užetom postavljena je u [[Davos]]u 1933. Prva žičara sa sjedalicama izvedena je 1935. u mjestu Sun Valley ([[Idaho]], [[SAD]]). Sredinim 20. stoljeća ubrzano su se počele graditi turističke i sportske žičare, pa se do danas njihov broj povećao gotovo pedeset puta (na primjer u [[Francuska|Francuskoj]] ih ima više od 4 000, dok su zemlje s više od 3 000 žičara [[SAD]], [[Austrija]], [[Japan]] i [[Italija]]). Najviša postaja putničke žičare nalazi se u [[Venezuela|Venezueli]], na 4 765 [[Nadmorska visina|m]], a teretne u [[Čile]]u, na 5 900 m. Premda gradnja žičara podliježe vrlo strogim propisima, ipak se događaju povremene nesreće zbog iznimnih vremenskih uvjeta u planinskim područjima, ili zbog [[Umor materijala|umora materijala]] na osjetljivim mjestima zahvata kabine ili sjedalice s užetom. Tako se između 1960. i 2008. diljem svijeta dogodilo tridesetak većih nesreća, u kojima je poginulo više od 250 putnika.
== Podjela ==
Žičare se primjenjuje u [[turizam|turizmu]], [[sport]]u i javnom [[promet]]u za prijevoz osoba (putničke žičare), te u [[industrija|industriji]], [[šumarstvo|šumarstvu]], [[rudarstvo|rudarstvu]] i [[građevinarstvo|građevinarstvu]] za prijevoz [[materijal]]a (teretne žičare), osobito na mjestima gdje treba pojednostavniti [[promet]], svladati velike terenske prepreke i visinske razlike. Između čeličnih, [[beton]]skih ili [[Drvo (materijal)|drvenih]] [[stup]]ova, koji nadvisuju prepreke i svladavaju uzbrdice, razapeto je jedno [[čelično uže]] ili više užadi. Prema načinu povlačenja vozila razlikuju se žičare s dva užeta, kod kojih se [[vozilo|vozila]] kreću po nosećem užetu razapetu među stupovima, a vuče ih drugo, pogonsko uže, te žičare s jednim užetom, koje je istodobno pogonsko i noseće. U krajnjim točkama žičare nalaze se postaje za ukrcaj i iskrcaj tereta ili putnika, [[pogon]]sko postrojenje, sustav za zatezanje užadi i drugo. Prema načinu odvijanja prometa razlikuju se žičare s kružnim (usmjerenim) pogonom (promet se odvija po užetu uvijek u istom smjeru) i žičare s povratnim (izmjeničnim) pogonom. Kružni je pogon s jednim užetom i omogućava istodobno prometovanje više košara, kabina i drugog, koje kruže oko obiju postaja, ili se po potrebi u jednoj od njih isključuju i poslije ponovno uključuju u promet. Kod povratnoga pogona jedna se [[kabina]] (ili više njih međusobno povezanih) giba vučena (ili spuštana) pogonskim užetom po istom nosećem užetu u jednom smjeru, zatim u povratnom smjeru. Najčešće su tada na istim stupovima postavljena dva međusobno usporedna noseća užeta, svako sa svojom kabinom. Dok se jedna kabina uzdiže, druga se po svojem užetu spušta, i obratno, što daje bolju uravnoteženost i smanjuje [[opterećenje]] pogonskoga sustava. Pogonski je stroj najčešće [[Istosmjerni motor|istosmjerni elektromotor]] (jedan ili više njih) smješten u jednoj od postaja (obično gornjoj), koji preko spojke pokreće kotač s pogonskim užetom. Ako u mreži nestane [[električna struja|električne struje]], [[elektromotor]] se napaja strujom iz autonomnoga strujnog [[agregat]]a, a po potrebi se u pogon uključuje i rezervni [[Dieselov motor]]. Postoje i žičare s pogonom na samoj kabini, no rijetko su u uporabi. Takva je na primjer bila putnička žičara Josefsbergseilbahn kraj [[Merano|Merana]] ([[Južni Tirol]]), koja je prometovala od 1979, do 1990., a za teretni je prijevoz u Švicarskoj patentirana žičara Lasso Mule s pogonom iznad noseće platforme za terete do 250 kg i nagibe od 45°.
=== Putničke žičare ===
'''Putničke žičare''' najčešće služe za prijevoz [[Skijanje|skijaša]] i [[turist]]a u više gorske predjele, ali postoje i njihove gradske izvedbe. Putnici se prevoze u kabinama ili na sjedalicama, ili ih žičara vuče u stojećem stavu po zasniježenoj voznoj stazi (vučnice):
*
* '''[[uspinjača|uspinjače]]''' - žičara kod koje se vozila vuku pomoću jednog ili više užeta po posebno uređenoj trasi, a vozila se kreću na kotačima različitih izvedbi koja su prilagođena trasi;
▲* '''viseće žičare''' - žičara kod koje su vozila ovješena o jedno ili više užadi. Pojam viseće žičare neovisan je o načinu pomicanja užadi, funkcije užadi, načina priključivanja vozila na uže i vrsti vozila, a prema tipu vozila dijeli se na kabinske žičare i sedežnice. Viseća žičara dijeli se na žičare s povratnim tokom i žičare s kružnim tokom. Žičara s kružnim tokom je žičara kod koje se vozila kreću na način da se pomiču uvijek u istom smjeru duž svoje trase. Pričvršćivanje vozila na uže može se izvesti pomoću trajnih ili odvojivih stezaljki. Žičara s povratnim tokom je žičara kod koje se vozila između postaja kreću na način da se pomiču naprijed i nazad. Ove su žičare obično opremljene s dva zatvorena vozila ili grupama vozila trajno spojenih za vučno uže;
* '''vučnice''' - žičara koja vuče u pravilu [[skijanje|skijaše]] koristeći vučne uređaje po vučnoj trasi. Pričvršćivanje vučnice na uže može se izvesti pomoću trajnih ili odvojivih stezaljki. Vučnice se dijele na fiksne vučnice koje su trajno postavljene na nekoj lokaciji ili privremeno postavljene vučnice s nisko vođenim užetom.
Pod žičarama u užem smislu uglavnom se podrazumijevaju viseće žičare, a ponekad i vučnice.
== Izvori ==
{{commonscat|Cable transport}}▼
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
▲{{commonscat|Cable transport}}
* ''[http://tehnika.lzmk.hr/zicara/ žičara.]'' Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine
| |||