August Šenoa: razlika između inačica

Bio je počasnim članom Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora. Proglašen je počasnim građaninom Grada Zagreba 1881. godine.

 

Šenoa se okušao u svim književnim vrstama, i velikom broju je ili "zaorao" prvu brazdu, ili ostavio pisanu baštinu koju su kasniji pisci nasljedovali (a nerijetko se i pokušavali osloboditi autorova utjecaja). U javnosti se prvo pročuo kao novinar dopisima iz [[Prag]]a za ''Pozor'', osobito političkim člancima i [[feljton]]ima ''Praški listovi''. Godine [[1862.]] Šenoa udara temelje modernom hrvatskom feljtonu, osigurava mu dignitet i pretvara ga u eminentno literarni žanr. U seriji feljtona ''Zagrebulje'' (''Pozor'', 1866.-67.; ''[[Vijenac]]'', 1877., 1879.-80.) izražajnim stilom i razornim satiričkim diskursom komentira aktualne, često negativne pojave u zagrebačkoj svakodnevnici: odnarođenost, njemčarenje, licemjerje i konformizam. Feljtoni su imali velikoga odjeka u javnosti, a javili su se i brojni oponašatelji (Rikard Jorgovanić, [[Ante Kovačić|Kovačić]]), ali će tek [[Antun Gustav Matoš|Matoš]] ne samo nasljedovati, nego i razviti tip Šenoina podlistka.