Neutronska zvijezda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Dodatno i izvor.
Redak 1:
[[Datoteka:Neutron star illustrated.jpg|mini|desno|Neutronska zvijezda]]
'''Neutronska zvijezda''' je [[zvijezda]] [[masa|mase]] između 1.5 i 3 mase [[Sunce|Sunca]] koja se usljed vlastite [[gravitacija|gravitacije]] urušila do te mjere da se većina [[proton]]a i [[elektron]]a stopila u [[neutron]]e. Neutronske zvijezde su promjera oko 10 km, a [[gustoća]] im je reda veličine 1{{e|17}} [[kg/m³]]. Neutronske zvijezde nastaju u eksplozijama [[supernova|supernovi]]. Zvijezde mase veće od 3 mase Sunca ne zaustavljaju svoje urušavanje u fazi neutronske zvijezde, već postaju [[crne rupe]]. Neutronske zvijezde koje jako brzo rotiraju nazivaju se [[pulsar]]i. Iako zvijezde u eksploziji velik dio svoje mase odbace u svemir, preostale jezgre još su uvijek masivnije od Sunca (najčešće između 1,38 i 2,1 Sunčeve mase; pri većoj masi urušavanjem preostale jezgre nastale bi crne rupe, a pri manjoj masi [[Bijeli patuljak|bijeli patuljci]]). Kada se jezgre zvijezda sažmu do promjera od približno 12 km nastaju neutronske zvijezde. Gravitacijsko se urušavanje zaustavlja tek kada odbojne sile među česticama tvari postanu dovoljno snažne da se odupru daljnjemu sažimanju, tj. kada se [[Proton|protoni]] i [[elektroni]] stope u [[neutrone]]. U središtu neutronskih zvijezda tlak je toliko velik da je tvar promijenjena, a jezgre su atoma ogoljene. Pretpostavlja se da najveći dio unutrašnjosti neutronskih zvijezda ispunjava [[Supratekućina|suprafluidna]] neutronska tvar, neutronski degenerirani plin.
 
Gravitacijska je sila na neutronskim zvijezdama vrlo jaka (jača nego na [[Zemlja|Zemlji]]), što je impresivno s obzirom na veličinu zvijezde.
Neutronske se zvijezde često u početku vrte velikom brzinom, ali se s vremenom, kako gube energiju, usporavaju. Prve neutronske zvijezde otkrivene su kao pulsari.
 
Kada se stvore, neutronske zvijezde se rotiraju u svemiru. Kako se smanjuju, brzina rotacije je sve veća zbog očuvanja angularnog momenta ([[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]]) – istog principa zbog kojeg se klizači brže rotiraju kad skupe svoje ruke. Ove se zvijezde usporavaju s vremenom, no ta tijela koja se brzo rotiraju mogu emitirati [[Radijacija|radijaciju]] – što mi sa Zemlje vidimo kao pulsirajuće svjetlo kako se zvijezda vrti – poput svjetla na svjetioniku koji se rotira. Zbog toga se ovakve zvijezde nazivaju još i [[Pulsar|pulsarima]].
 
Nakon nekoliko milijuna godina rotacije, pulsari iscrpljuju evoju energiju i postaju normalne neutronske zvijezde. Tek nekoliko poznatih neutronskih zvijezda su pulsari. Znanstvenicima je poznato oko 1.000 pulsara, no vjerojatno se njihov broj u našoj galaksiji penje i do nekoliko stotina milijuna. Veliki tlak koji je prisutan u jezgri neutronskih zvijezda može biti sličan onome koji je postojao za vrijeme [[Veliki prasak|Velikog praska]], no takvi se uvjeti ne mogu simulirati na Zemlji. Prve neutronske zvijezde otkrivene su kao pulsari.<ref>{{Citiranje weba|url=https://geek.hr/znanost/clanak/neutronske-zvijezde/|title=Što su to neutronske zvijezde?|last=R|first=F.|date=2013-06-22|work=Znanost|language=hr|accessdate=2019-11-16}}</ref>
 
Teorijski model neutronske zvijezde osmislili su [[Walter Baade]] i [[Fritz Zwicky]] [[1934.]], [[Jocelyn Bell Burnell]] i [[Anthony Hewish]] otkrili su [[1967.]] prvi [[pulsar]], američki astrofizičar [[Joseph Taylor]] i američki fizičar [[Russell Hulse]] otkrili su dvojni sustav neutronskih zvijezda (PSR B1913+16), od kojih je samo jedna bila pulsar, a talijanska astronomkinja [[Marta Burgay]] prva je [[2004.]] otkrila zvjezdani sustav dvaju pulsara.<ref>{{Citiranje časopisa|title=neutronske zvijezde {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=43588|accessdate=2019-11-16}}</ref>