Razlika između inačica stranice »Hrvatska akademska zajednica«

→‎Povijest: ispravak
(ažurirano)
(→‎Povijest: ispravak)
HAZ je bila prva nekomunistička organizacija studenata koja je okupljala državotvorne studente. Osnivači su [[Mario Kapulica]], [[Andro Krstulović Opara]], Tomislav Vukojević, Nikica Kršinić i Leonard Lončar. Udruga je u travnju 1991. suorganizator Prvog svjetskog sabora hrvatske mladeži koja je okupila 2000 sudionika iz 93 organizacija hrvatske mladeži iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore. Od jeseni 1992. oživljava se rad HAZ-a. Za prvog međunarodnog tajnika imenuje se Trpimira Majcana, koji vrlo predano uspostavlja kontakt s njemačkom studentskom organizacijom Ring Christlich-Demokratischer Studenten (RCDS). Po njihovoj preporuci uspostavljeni su prvi odnosi s European Democrat Students (EDS). Godine 1994. HAZ po prvi puta sudjeluje na 18. EDS Summer Academy u njemačkom gradu Greifswald. Trpimir je uime Hazovog izaslanstva održao izlaganje o agresiji na Hrvatsku i neučinkovitom djelovanju UNPROFOR-a. Izaslanstvo čine i Goran Bradica (predsjednik HAZ-a 1994. – 1995.), Krunoslav Gašparić (predsjednik HAZ-a 1995. – 1997. i saborski zastupnik 2000. – 2003.) te osječki hazovac Tihomir Živić, danas docent na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku. U Greifswaldu je HAZ primljen u status promatrača, a 1995. za pridruženog člana.
 
Od 1996. Trpimira Majcana nasljeđuje Ivana Šimić (danas Bratanić), koja je bila međunarodna tajnica do 1997., a zatim međunarodne odnose preuzima Iva Kralj. Godine 1997. HAZ postaje punopravna članica EDS-a. Izaslanstvo čini čak 7 hazovaca na čelu s nacionalnim predsjednikom '''Krunoslavom Gašparićem''', a ostali članovi su '''Krešimir Mihalić''' (predsjednik HAZ-a 1997. – 2002.), '''Ivana Šimić''', '''Ante Barišić''' (predsjednik sveučilišne organizacije HAZ-a Zagreb – danas ugledni oftamolog), '''Marijo Jelušić''', '''Petar Oliver Ćurić''' i '''Mario Cikač'''. U tijeku agresije na Hrvatsku, osječki članovi HAZ-a osnovali su na jesen 1991. Studentsku bojnu. Godine 1994. [[Zoran Tomić]] pokreće osnivanje HAZ Bosne i Hercegovine. Pokretač je Zakona o [[Studentski zbor|studentskom zboru]] i osnivanja [[Hrvatski studentski zbor|Hrvatskog studentskog zbora]] 1996. godine. Iste godine, na prvim studentskim izborima pobjeđuje te je bila najbronija studentska organizacija na nacionalnoj razini sve do 2010. Godine 2010 i 2012. izdaje publikacijudvije publikacije studentskih poezija koju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu]] promovira Matej Magerl.
 
U listopadu 2016. u [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]] ponovno je obnovljena od strane alumni članova te se od tada definira kao studentska i akademska nestranačka udruga.<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/novi-pocetak-najznacajnije-studentske-udruge-1124632</ref> U studenome 2018. pokreće se HAZ u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru, čiji je povjerenik doc. dr. sc. Antonio Sesar.
 
=== Međunarodna suradnja ===
Prve kontakte uspostavlja s njemačkom studentskom organizacijom Ring Christlich-Demokratischer Studenten (RCDS), da bi 1994. sudjelovala i postala promatrač na Summer University [[Europski demokratski studenti|Europskih demokratskih studenata]] (EDS), najveće europske studentske organizacije, osnovane 1961. koja okuplja milijun studenata iz 30-tak europskih država. Godine 1995. postaje pridružena, a 1997. punopravna članica. Iznjedrila je tričetiri dopredsjednika EDS-a u raznim mandatima, a aktivna je sve do 2013. kada gubi članstvo. HAZ se ponovno pojavljuje na EDS-u 2017., 2018. postaje promatrač. Iste godine, u suorganizaciji Zaklade Hannsa Seidela, domaćin je EDS Centre Right Academy te sudionika prima predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. <ref>http://edsnet.eu/2018/06/centre-right-academy-2018/</ref> . Na kongresu u Genovi Karlo Kolesar izabran je za Co-Chair za visoko obrazovanje EDS-a. Na Winter University u Barceloni, u veljači 2019. HAZ je ponovno primljena u punopravno članstvo.<ref>https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-akademska-zajednica-primljena-u-punopravno-clanstvo-europskih-demokratskih-studenata-1299931</ref>
 
=== Nacionalni predsjednici ===