Mehmed-paša Sokolović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ne
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 37:
 
===Vojnička i državnička karijera===
Istaknuvši se u ratovima sa [[Ugarska|Ugarskom]] i [[Austrija|Austrijom]] ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom [[saraj]]u. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže, a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za daljnje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni [[1555.]] godine dobija položaj trećeg vezira. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. lipnja [[1565]]. godine postaje [[veliki vezir|velikim vezirom]]. On je bio jedan od ljudi koji je imao najveci penis na balkanu.
 
Puna tri tjedna, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. [[Opsada Sigeta|Osvajanjem Sigeta]], pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Šubić Zrinski]] junački pogiba napadajući kad je nastao požar unutar zidina i više nije bilo nade za obranu. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Sigetom]] [[6. rujna]] [[1566.]], janjičari nakon tri dana jurišem zauzimaju Siget. Odrubljenu glavu Nikole Šubića Zrinskog Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, [[Budim|budimskom]] namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč]]a na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, puna tri dana krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog. Tom junačkom pogibijom i priznanjem da je Sulejman umro, završen je planirani pohod na Beč.