Bekerel: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
|||
Redak 3:
'''Bekerel''' je [[SI izvedene jedinice|SI izvedena mjerna jedinica]] za aktivnost radioaktivnoga izvora ([[radioaktivnost]]). Aktivnost radioaktivnog uzorka od jednog bekerela odgovara jednom raspadu [[atomska jezgra|atomske jezgre]] u [[sekunda|sekundi]]: 1 Bq = 1 1/s. Nazvan je prema [[Francuzi|francuskom]] [[fizičar]]u [[Antoine Henri Becquerel|Antoineu Henriu Becquerelu]]. Kako su aktivnosti atomskih jezgri radioaktivnih uzoraka često vrlo velike, u upotrebi je i veća jedinica: [[kiri]] (Ci), 1 Ci iznosi 3,7 • 10<sup>10</sup> Bq, koja nije SI mjerna jedinica. <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>
Kako se radioaktivni raspad nuklearnih jezgri mijenja s vremenom, uobičajeno je dati i još neke dodatne podatke o [[kemijski element|kemijskom elementu]], pogotovo ako ima kratko [[vrijeme poluraspada]]. Naše [[Tijelo (biologija)|tijelo]] osjeti svakodnevno aktivnost radioaktivnoga izvora i to prije svega [[kalij]]a-40, oko 4400 bekerela. U [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|SI sustavu]] poželjnije je koristiti mjernu jedinicu bekerel, nego 1/s, jer to može dovesti do krivih zaključaka, kao na primjer da se radi o mjernoj jedinici [[Herc]] (1 Hz = 1 1/s). <ref>
Češće korišteni višekratnici su:
Redak 19:
gdje je: ''N<sub>A</sub>'' = 6,022 141 79(30)×10<sup>23</sup> mol<sup>−1</sup> [[Avogadrov broj]].
Tako na primjer, jedan [[kilogram]] [[kalij]]a sadrži 0,12 grama [[izotop]]a kalija-40 (svi ostali izotopi kalija su stabilni), koji ima vrijeme poluraspada of 1,248×10<sup>9</sup> godina = 39,38388×10<sup>15</sup> sekundi i ima atomsku masu 39,96399848 g/mol, tako da računanjem dobijemo da je radioaktivnost 31,825 kBq. <ref>
== Izvori ==
| |||