|
'''Hrvatska odvjetnička komora''', [[odvjetnička komora|odvjetnička je komora]] [[Hrvatska|hrvatskih]] [[odvjetnik|odvjetnika]].
'''Hrvatska odvjetnička komora''' (HOK), odvjetnička je komora [[Hrvatska|hrvatskih]] [[odvjetnik|odvjetnika]]. HOK je krovna organizacija svih odvjetnika i odvjetničkih vježbenika u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], a njezina glavna zadaća je briga za članove, organiziranje obrazovanja članova, suradnja s pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i inozemstvu i drugo.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/node/3124|title=Općenito o HOK-u|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
Sjedište Hrvatske odvjetničke komore je u [[Zagreb|Zagrebu]].
== Povijest ==
DavneGodine [[1872.]] u [[Zagreb|Zagrebu]]u i [[Osijek|Osijeku]]u organizirani su Odvjetnički odbori - preteče lokalnih komora. U Zagrebu je [[28. veljače]] [[1875.]] osnovano Pravničko društvo čiji su članovi bili pravnici, suci, profesori i odvjetnici. Društvo je izdavalo list "Mjesečnik".
Sloboda bavljenja odvjetništvom bila je priznata Zakonom o advokaturi iz 1929. godine.
Ministarskom naredbom od 22. svibnja 1944. ustanovljene su tri komore: u Zagrebu, [[Split]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]], a Zagrebačka komora je imala 451 člana.
Odbori su utemeljeni Odvjetničkim redom iz 1852. koji je donijela [[Austro-Ugarska|austrougarska]] kraljevska vlada, a propisivao je da ministar pravosuđa imenuje odvjetnike i određuje njihovo sjedište. Odvjetnički red je, dakle, normirao prava i dužnosti odvjetnika te postavio odvjetničke odbore.
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]] postojala su dva takva odbora: u [[Osijek|Osijeku]] za teritorij sudbenih stolova u Osijeku, [[Virovitica|Virovitici]], [[Požega|Požegi]] i [[Srijemska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]; i u Zagrebu za ostalo područje Hrvatske i Slavonije.
Nakon što je na snagu stupio Statut Odvjetničke komore Hrvatske, koji je prihvaćen na godišnjoj skupštini u Zagrebu 21. lipnja [[1969.]], tadašnji "advokatski kolektivi" nisu se više predviđali u područnim tijelima Komore. Njihovu funkciju, u organizacijskom sustavu Odvjetničke komore Hrvatske, prema novom Statutu, preuzimaju i vrše odvjetnički zborovi koji se mogu osnivati u gradovima i svim većim mjestima gdje ima više odvjetnika.<ref>[http://www.hok-cba.hr/hr/povijest-odvjetni%C4%8Dke-komore-hrvatske HOK, Odvjetnik 11-12, 1969. (pristupljeno 5. siječnja 2017.)]</ref>
Dužnost odbora bila je nadziranje rada odvjetnika te njihovo prijavljivanje nadležnom disciplinskom tijelu u slučaju kršenja pravila odvjetničkog ponašanja. Odbori nisu vodili Imenik odvjetnika, taj je Imenik vodio Banski stol, ali su vodili Imenik odvjetničkih pripravnika i imali su disciplinsku vlast nad njima. Odbori nisu imali disciplinsku vlast nad odvjetnicima svojeg područja. Rad odbora nadzirao je [[Banski stol]], a sudovi su provodili disciplinski postupak nad odvjetnicima.
Ubrzo nakon donošenja Odvjetničkog reda 1852. počela je borba odvjetnika za autonomiju. To nije bila borba samo za odlučivanje o upisu novih odvjetnika i o osobnom izboru mjesta rada, već i za uređenje rada odvjetnika, rješavanje prilika u kojima odvjetnici djeluju, disciplinske postupke radi uklanjanja nepravilnosti u radu odvjetnika te obrane dostojanstva odvjetnika i slobode njihova djelovanja.
U Zagrebu je 28. veljače 1875. godine osnovano Pravničko društvo čiji su članovi bili pravnici, suci, profesori i [[Odvjetnik|odvjetnici]]. Društvo je izdavalo list "Mjesečnik".
Prema pisanju "Mjesečnika", 16. veljače 1913. održana je Skupština odvjetnika s područja Zagreba, a u nazočnosti 60 odvjetnika osnovan je Klub odvjetnika u Zagrebu kakav je već postojao u Osijeku. Njegova je svrha bila zaštiti staleške interese i odvjetničku tarifu.
Skupština odvjetnika u Zagrebu održana je zatim 4. svibnja 1913. Na njoj je zaključeno osnivanje
Društva odvjetnika u Kraljevini Hrvatskoj, koje je ukinuto 1929. kada se osnovala "Advokatska komora" u Zagrebu. Nakon ukidanja Društva odvjetnika u Hrvatskoj i Slavoniji u većim sudskim sjedištima osnivale su se odvjetničke organizacije, tzv. "advokatski klubov".
Sloboda bavljenja odvjetništvom bila je priznata Zakonom o advokaturi iz 1929. Tim je Zakonom odvjetništvo dobilo autonomiju. Donošenju Zakona prethodila je višegodišnja borba odvjetnika za ustroj odvjetništva na temelju autonomije te za jedinstveno reguliranje položaja odvjetništva na području države.
Ministarskom naredbom od 22. svibnja 1944. ustanovljene su tri komore: u [[Zagreb|Zagrebu,]] [[Split|Splitu]] i [[Sarajevo|Sarajevu]], a Zagrebačka komora je imala 451 člana.
Pretečom zbora može se smatrati "advokatski kolektiv" koji je uspostavljen nakon donošenja Zakona o advokaturi 1957. Svrha instituta "advokatskih kolektiva" bila je olakšati Upravnom odboru Komore suradnju s odvjetnicima i decentralizaciju upravne djelatnosti Odbora.
Kolektivi su se obavezno uspostavljali u svakom mjestu s najmanje pet odvjetnika, dok su se odvjetnici u mjestima s manjim brojem odvjetnika priključili najbližem mjesnom kolektivu. Njihova zadaća bila je brinuti se o pravilnom obavljanju odvjetništva na
svojem području, razvijati društvenu aktivnost te pomoći Upravnom odboru i Savjetu Komore u njihovim upravnim dužnostima.
Nakon što je na snagu stupio [[Statut]] Odvjetničke komore Hrvatske, koji je prihvaćen na godišnjoj skupštini u [[Zagreb|Zagrebu]] 21. lipnja 1969., tadašnji "advokatski kolektivi" nisu se više predviđali u područnim tijelima Komore. Njihovu funkciju, u organizacijskom sustavu Odvjetničke komore Hrvatske, prema novom Statutu, preuzimaju i vrše odvjetnički zborovi koji se mogu osnivati u gradovima i svim većim mjestima gdje ima više odvjetnika. Prema Statutu Odvjetničke komore postoji mogućnost da odvjetnici iz više gradova i mjesta osnuju jedan odvjetnički zbor, što međutim ovisi o mjesnim prilikama, zajedničkim interesima i nizu drugih faktora koji uvjetuju ovakvo zbližavanje. <ref>[http://www.hok-cba.hr/hr/povijest-odvjetni%C4%8Dke-komore-hrvatske HOK, Odvjetnik 11-12, 1969. (pristupljeno 5. siječnja 2017.)]</ref>
== Ustroj ==
Hrvatska odvjetnička komora je institucija osnovana Zakonom o odvjetništvu<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zakon.hr/z/176/Zakon-o-odvjetni%C5%A1tvu|title=Zakon o odvjetništvu|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>, a temelj odvjetničke djelatnosti jest čl. 27. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje kako odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba osigurava svakome pravnu pomoć u skladu sa zakonom<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske|title=Ustav Republike Hrvatske|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>. Svi odvjetnici u Hrvatskoj moraju biti njeni članovi, a ujedno su i članovi odvjetničkog zbora mjesta u kojem obavljaju odvjetničku djelatnost. Komora je samostalna udruga sa svojstvom pravne osobe. Neovisnost Hrvatske odvjetničke komore očituje se u činjenici da samostalno donosi odvjetničku tarifu koja sadrži cijene odvjetničkih usluga u Hrvatskoj.
Komora broji ukupno 3427 odvjetnika i 1620 odvjetničkih vježbenika. Glasilo Hrvatske odvjetničke komore od 1927. časopis je ''Odvjetnik''.
Tijela Komore su:
1. Skupština
2. Konferencija
3. Upravni odbor
4. Izvršni odbor
5. predsjednik Komore
6. Nadzorni odbor
7. zborovi
8. Disciplinski sud
9. Viši disciplinski sud
10. disciplinska vijeća
11. Disciplinsko tužiteljstvo.
Komora broji oko 4500 odvjetnika i oko 1600 odvjetničkih vježbenika. Glasilo Hrvatske odvjetničke komore od 1927. je časopis ''Odvjetnik''.
Komoru na volonterskoj osnovi vode odvjetnici koji se biraju na Skupštini na mandat od tri godine.<ref>[http://www.hok-cba.hr/hr/o-nama-1 HOK (pristupljeno 5. siječnja 2017.)]</ref>
U lipnju 2012. godine, nakon dvadeset godina neprekidnog odvjetničkog rada, kolege odvjetnici izabrali su za predsjednika Hrvatske odvjetničke komore [[Robert Travaš|Roberta Travaša]], koji je bio i član Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore, te je od 2009. do 2012. bio dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore.<ref>[http://www.hok-cba.hr/hr/predsjednik-hok HOK (pristupljeno 5. siječnja 2017.)]</ref> Na izbornoj skupštini 2015., Travaš je ponovno izabran za predsjednika, na razdoblje od tri godine.<ref>[http://www.nacional.hr/izborna-skupstina-robert-travas-jos-tri-godine-na-celu-hok-a/ Nacional, Izborna skupština: Robert Travaš još tri godine na čelu HOK-a, Objavljeno 04.07.2015. (pristupljeno 5. siječnja 2017.)]</ref>
=== Skupština ===
Skupština je najviše tijelo Komore, a čine ju predstavnici svih odvjetničkih zborova Komore izabrani na godišnjim skupštinama zborova, predsjednik Komore, predsjednici svih odvjetničkih zborova, predsjednik Disciplinskog suda Komore, predsjednik Višeg disciplinskog suda Komore, disciplinski tužitelj Komore, bivši predsjednici Komore koji nisu u mirovini i predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika pri Komori.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/skup%C5%A1tina-hok|title=Skupština|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
Ovlasti skupštine definirane su u čl. 7. Statuta Hrvatske odvjetničke komore, a one su:
1. donosi Statut Komore i Kodeks odvjetničke etike
2. donosi Poslovnik o radu Skupštine
3. donosi Odluku o uvođenju Plakete dr. Ive Politea s poveljom te Pravilnik o provedbi te odluke
4. bira predsjednika Komore
5. bira i razrješava dužnosti predsjednika i najmanje po četiri člana Disciplinskog suda i Višeg disciplinskog suda te disciplinskog tužitelja i najmanje tri njegova zamjenika
6. bira tri člana Nadzornog odbora i jednog zamjenika
7. utvrđuje članove Upravnog odbora i njihove zamjenike, koje su izabrali odvjetnički zborovi
8. bira najmanje četiri odvjetnika koji će obavljati dužnosti članova Vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske kad oni odlučuju u povodu priziva odnosno žalbe protiv odluka tijela Komore
9. odobrava prihode i rashode Komore
10. raspravlja i odlučuje o svim pitanjima koja se tiču obavljanja odvjetničke službe i položaja odvjetništva
11. razmatra i zauzima stajališta o izvještajima Upravnog odbora o radu za proteklo razdoblje te daje razrješnicu Upravnom odboru
12. razmatra izvještaj Nadzornog odbora
13. odlučuje i o drugim pitanjima koja su stavljena na dnevni red.
=== Konferencija ===
Konferencija hrvatskih odvjetnika može se sazvati radi raspravljanja i zauzimanja o najvažnijim pitanjima odvjetništva.
Konferenciju čine svi odvjetnici članovi Komore te odvjetnički vježbenici upisani u Imenik odvjetničkih vježbenika. Konferencija se redovito saziva svake treće godine, u pravilu u prvoj godini nakon provedenih izbora.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/konferencija|title=Konferencija|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
=== Upravni odbor ===
Upravni odbor čine predsjednik Komore, prethodni predsjednik Komore koji nije u mirovini, predsjednici zborova, izabrani predstavnici zborova, nacionalni potpredsjednik Međunarodne unije odvjetnika (Union Internationale des Avocats - UIA), izabrani predstavnik Komore pri Međunarodnom udruženju odvjetničkih komora (International Bar Association - IBA) i izabrani predstavnik pri Vijeću odvjetničkih komora Europe (Council of Bars and Law Societies of Europe - CCBE), predsjednik Komisije za međunarodne odnose te predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika pri Komori.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/upravni-odbor|title=Upravni odbor|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref> Upravni odbor sastaje se na poziv predsjednika Komore na redovite sjednice najmanje šest puta godišnje, a predsjednik Komore saziva sjednicu i onda kada to zatraži trećina članova Upravnog odbora. pri čemu su ti članovi dužni dostaviti predsjedniku svoj obrazloženi zahtjev uz naznaku dnevnog reda sjednice temeljem čl. 19. Statuta HOK-a.
=== Izvršni odbor ===
Izvršni odbor čine predsjednik Komore, četiri dopredsjednika, glavni tajnik, blagajnik, referent za upise u imenike i upisnike Komore te još tri člana, a biraju se na prijedlog predsjednika Komore iz redova članova Upravnog odbora Komore.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/izvr%C5%A1ni-odbor|title=Izvršni odbor|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
Izvršni odbor Komore temeljem čl. 23. Statuta HOK-a:
1. odlučuje o zahtjevima za upis u Imenik odvjetnika i odvjetničkih vježbenika
2. izdaje prethodne suglasnosti odvjetničkim društvima o sukladnosti ugovora o osnivanju sa zakonom, Statutom i drugim općim aktima Komore te potvrdu Komore da su odvjetnici osnivači upisani u Imenik odvjetnika
3. donosi rješenje o obustavi obavljanja odvjetništva te rješenje o brisanju iz Imenika odvjetnika, kada je to određeno ovim Statutom
4. donosi rješenja o zabrani rada odvjetničkog društva i strane podružnice zbog razloga iz članka 32. st. 1. i 3. Zakona o odvjetništvu
5. donosi rješenje o zabrani rada odvjetnika, zajedničkog odvjetničkog ureda, odvjetničkog društva i strane podružnice zbog razloga iz članka 44. st. 12. Zakona o odvjetništvu
6. donosi rješenje kojim odobrava sadržaj internetskih stranica odvjetnika, zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava, odnosno pojedinih dijelova tih stranica
7. donosi rješenje o bezodložnom brisanju cijele internetske stranice odvjetnika, zajedničkih odvjetničkih ureda i odvjetničkih društava, odnosno pojedinih dijelova tih stranica
8. odlučuje o obnovi postupka za upis u imenike odvjetnika i odvjetničkih vježbenika
9. odlučuje o žalbama izjavljenim protiv rješenja koja donosi predsjednik Komore, osim rješenja koja se odnose na stjecanje, mirovanje, obustavu ili gubitak prava na obavljanje odvjetništva
10. donosi odluke o obustavi obavljanja odvjetništva, postavlja privremene zamjenike i preuzimatelje ureda kad je to ovim Statutom određeno
11. rješava hitna pitanja u svezi s radom Komore koja se ne mogu odgoditi do sljedeće sjednice Upravnog odbora
12. odobrava isplate gotovine iz blagajne Komore do iznosa koji mu je odobrio Upravni odbor i raspolaže njima
13. razmatra ugovore o osnivanju odvjetničkih društava, ugovore o osnivanju zajedničkih odvjetničkih ureda, ugovore o povezivanju odvjetničkih ureda, odluku o osnivanju strane podružnice te ugovore koje odvjetnici sklapaju s fizičkim i pravnim osobama radi pružanja pravne pomoći uz plaćanje naknade u paušalnim iznosima
14. obavlja ostale poslove predviđene ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore te poslove koje mu povjeri Upravni odbor Komore.
=== Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore ===
Statut HOK-a propisuje u čl. 25. kako za predsjednika Komore može biti biran odvjetnik koji najmanje 15 godina kontinuirano obavlja odvjetničku službu.
Predsjednik Komore:
1. saziva sjednice Upravnog odbora i Izvršnog odbora Komore i predsjedava tim tijelima
2. predstavlja i zastupa Komoru
3. donosi rješenje o brisanju iz Imenika odvjetnika na zahtjev odvjetnika i u slučaju smrti odvjetnika
4. donosi rješenja o upisu odvjetničkih vježbenika u Imenik odvjetničkih vježbenika te o njihovu brisanju
5. donosi rješenja o preseljenju sjedišta odvjetničkih ureda
6. donosi rješenja o obustavi odvjetništva kad je protiv odvjetnika određen pritvor
7. donosi rješenja o imenovanju punomoćnika za pružanje besplatne pravne pomoći
8. prima svečane prisege novoupisanih odvjetnika
9. odobrava isplate iz blagajne Komore do iznosa koji je odredio Upravni odbor i raspolaže njima
10. obavlja druge poslove predviđene ovim Statutom ili drugim općim aktom Komore te poslove koje mu povjere Upravni ili Izvršni odbor Komore.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/statut-0|title=Statut Hrvatske odvjetničke komore|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini Komore i Upravnom odboru Komore, a dužan je o svom radu i o radu Izvršnog odbora između dviju sjednica izvijestiti Upravni odbor Komore na prvoj sjednici temeljem čl. 25. st. 4. i 5. Statuta HOK-a.
U slučaju da je predsjednik HOK-a spriječen obnašati svoju dužnost, čl. 26. propisuje kako ga tada zamjenjuje s istim ovlastima jedan od dopredsjednika kojega on odredi.
==== Dopredsjednici Hrvatske odvjetničke komore ====
Predsjedniku Komore u radu pomažu četiri dopredsjednika koje na prvoj sjednici nakon sjednice Skupštine bira Upravni odbor na prijedlog predsjednika Komore između izabranih članova Izvršnog odbora temeljem odredbe čl. 18. st. 1. toč. 5. Statuta HOK-a.
==== Glavni tajnik Hrvatske odvjetničke komore ====
Hrvatska odvjetnička komora ima glavnoga tajnika koji se bira na isti način kao i dopredsjednici Komore.
=== Nadzorni odbor ===
Nadzorni odbor Hrvatske odvjetničke komore sastoji se od tri člana, koji između sebe biraju predsjednika.
Nadzorni odbor dužan je najmanje dva puta godišnje pregledati novčano poslovanje Komore i završni račun, a o svom radu podnosi izvještaj svake godine Skupštini Komore i predlaže davanje razrješnice starom Upravnom odboru prigodom izbora novog.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/nadzorni-odbor|title=Nadzorni odbor|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
=== Disciplinska tijela HOK-a ===
Disciplinska tijela HOK-a neovisna su tijela Komore. Sastoje se od disciplinskog suda, višeg disciplinskog suda, disciplinskih vijeća i disciplinskog tužiteljstva.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/node/739|title=Disciplinska tijela|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
'''Disciplinski sud''' je neovisno tijelo Komore koje odlučuje o težim povredama dužnosti i ugleda odvjetništva i ugleda odvjetništva što ih počine odvjetnici i odvjetnički vježbenici. Disciplinski sud odlučuje i o žalbama protiv odluka Disciplinskog vijeća donesenima u prvom stupnju.
'''Viši disciplinski sud''' neovisno je tijelo Komore, koje odlučuje o žalbama protiv odluka Disciplinskog suda Komore donesenih u prvom stupnju, a obavlja i druge poslove određene Zakonom i Statutom Komore.
Za lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva odvjetnici i odvjetnički vježbenici odgovaraju pred '''disciplinskim vijećem''' koje se sastoji od tri člana. Članove disciplinskih vijeća bira Upravni odbor Komore, odnosno zbor između svojih članova.
==== Disciplinsko tužiteljstvo ====
Disciplinsko tužiteljstvo je neovisno tijelo Hrvatske odvjetničke komore, koje je kao takvo određeno Statutom HOK-a.
Čine ga Disciplinski tužitelj i njegovi zamjenici, kojih trenutno ima 18. Disciplinski tužitelj i njegovi zamjenici su u svome radu neovisni u odnosu na ostala tijela Komore. Disciplinskog tužitelja i njegove zamjenike, na vrijeme od tri godine, bira i razrješuje Skupština Komore, natpolovičnom većinom svih članova Skupštine.
Disciplinsko tužiteljstvo, čiji je djelokrug rada određen Statutom Komore, među ostalim, pokreće disciplinske postupke za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, podiže optužnice za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva, zastupa optužbu pred Disciplinskim sudom Komore, te obavlja brojne druge poslove.
Disciplinski postupak protiv odvjetnika ili odvjetničkog vježbenika, Disciplinsko tužiteljstvo pokreće po službenoj dužnosti ili na temelju disciplinske prijave da su povrijeđeni dužnost i ugled odvjetništva. Disciplinski postupak se smatra pokrenutim dostavljanjem disciplinske prijave prijavljenome. Iz razloga predviđenih Statutom Komore, Disciplinsko tužiteljstvo može disciplinsku prijavu odbaciti i prije dostavljanja prijavljenome na očitovanje.
Disciplinsko tužiteljstvo je ovlašteno poduzimati radnje radi utvrđivanja činjenica odlučnih za ocjenu osnovanosti prijave, te ukoliko utvrdi da nema dokaza o postojanju osnovane sumnje o počinjenju lakše ili teže povrede dužnosti ili ugleda odvjetništva - disciplinsku prijavu odbacuje obrazloženom obaviješću, ako utvrdi postojanje lakših povreda dužnosti i ugleda odvjetništva - predmet ustupa na rješavanje Disciplinskom vijeću, a ako utvrdi da je riječ o težoj povredi dužnosti i ugleda odvjetništva - podiže optužnicu.
Potrebno je naglasiti kako svi članovi Disciplinskog tužiteljstva svoj rad obavljaju bez naknade, kako ga obavljaju kontinuirano, te se barem jednom mjesečno, a po potrebi i češće, sastaju na sjednicama Disciplinskog tužiteljstva na kojima se izlaže i razmatra konkretna problematika, zauzimaju se i usuglašavaju stavovi i mišljenja, a sve s ciljem unaprijeđenja rada i ujednačavanja prakse disciplinskih tijela Komore.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/disciplinski-tu%C5%BEitelj|title=Disciplinsko tužiteljstvo|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
== Zborovi ==
Hrvatska odvjetnička komora djeluje na regionalnoj osnovi putem zborova. Odvjetnici koji su upisani u Imenik odvjetnika Komore istodobno su članovi odvjetničkog zbora na čijem je području sjedište njihova ureda, a odvjetnički su zborovi područna tijela Komore.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/statut-0|title=Statut Hrvatske odvjetničke komore|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref> Statut Hrvatske odvjetničke komore propisuje u čl. 28. kako se zborovi odvjetnika osnivaju na području svake županije i Grada Zagreba i čine ih odvjetnici čiji se uredi nalaze na području županije odnosno Grada Zagreba. Ako odvjetnički ured ima više pisarnica, odvjetnici koji rade u pojedinim pisarnicama članovi su onih zborova na području kojih se nalaze pisarnice u kojima rade. No, ako na području koje županije ima manje od dvadeset pet odvjetnika, ne osniva se poseban zbor te županije, već se odvjetnici s područja te županije priključuju zboru susjedne županije koji odredi Upravni odbor.
Tijela zborova definirana su čl. 30. Statuta HOK-a, a ona su skupština, upravni odbor, predsjednik te nadzorni odbor, a mandat članova tih tijela jest tri godine.
Trenutno, Hrvatska odvjetnička komora je na područnoj razini podijeljena na 16 odvjetničkih zborova (OZ):
# OZ Bjelovar
# OZ Brodsko - posavske županije
# OZ Dubrovnik
# OZ Istra
# OZ Karlovac
# OZ Koprivničko - križevačke županije
# OZ Osijek
# OZ Požega
# OZ Šibenik
# OZ Sisak
# OZ Splitsko - dalmatinske županije
# OZ Varaždin
# OZ Vukovarsko - srijemske županije
# OZ Zadar
# OZ Zagreb
# Riječki OZ
== Popis predsjednika Hrvatske odvjetničke komore ==
dr. Ivo Politeo (1929. - 1941.)
Ratko Žurić (1978. - 1981.)
Arno Vičić (1981. - 1987.)
Mario Kos (1987. - 1994.)
Marijan Hanžeković (1994. - 2000.)
Ranko Pelicarić (2000. - 2006.)
Leo Andreis (2006. - 2012.)
Robert Travaš (2012. - 2018.)
Josip Šurjak (2018. - )
== Odvjetnička akademija ==
Odvjetnička akademija Hrvatske odvjetničke komore osnovana je [[2007.]] s ciljem stalnog obrazovanja i usavršavanja odvjetnika i odvjetničkih vježbenika. Djelovanje Akademije bi se moglo podijeliti u dvije cjeline: aktivnosti usmjerene na odvjetničke vježbenike i aktivnosti namijenjene odvjetnicima.<ref>[http://www.hok-cba.hr/ HOK (pristupljeno 5. siječnja 2017.)</ref> Odvjetnička akademija je stručno tijelo HOK-a čiji je zadatak omogućiti odvjetnicima i odvjetničkim vježbenicima da ostvare svoje pravo na trajno stručno usavršavanje.
Programom stručnog usavršavanja odvjetnika i odvjetničkih vježbenika obuhvaćene su osnovne grane prava ([[građansko pravo]], [[kazneno pravo]], [[trgovačko pravo]], [[prekršajno pravo]], [[upravno pravo]] te [[Pravo Europske unije|europsko pravo]]), kao i usko specijalizirana područja prava (npr. [[autorsko pravo]] i [[pravo industrijskog vlasništva]] i dr.).<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/odvjetni%C4%8Dka-akademija|title=Odvjetnička akademija|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
== Kontroverzije ==
Akademijom upravlja Upravni odbor Komore, a upravni odbor Komore bira Stručno vijeće Odvjetničke akademije na prijedlog predsjednika HOK-a.
[[Datoteka:Ante Vranković ispred ulaza u Hrvatsku odvjetničku komoru, 13. svibanj 2010..jpg|mini|240px|Prosvjednik ispred ulaza u Hrvatsku odvjetničku komoru (naziv Komore vidljiv na staklu u desnom dijelu slike)]]
Početkom 2005. službeno glasilo Hrvatske odvjetničke komore objavilo je zapisnik s godišnje skupštine Komore iz kojeg se vidi da je predsjednik Komore Ranko Pelicarić sa suradnicima potrošio preko 2 milijuna USD(!) za navodna putovanja i navodne autorske honorare, bez ikakvih dokaza za što je taj novac zapravo potrošen.
Rad i ustrojstvo Odvjetničke akademije reguliran je Pravilnikom o radu Odvjetničke akademije.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/odvjetni%C4%8Dka-akademija|title=Odvjetnička akademija|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
Godine 2010. Večernji list pisao je kako je ondašnji predsjednik Hrvatske odvjetničke komore [[Leo Andreis]], uz to što je sudjelovao u privatizaciji [[TLM]]-a radeći dubinsko snimanje za konzorcij Adrial, bio i višegodišnji pravni zastupnik [[HEP]]-a. Te činjenice po navodima Večernjeg lista dodatno su dovodile u sumnju njegovu objektivnost prema odvjetniku [[Anto Nobilo|Anti Nobilu]], protiv kojega je pokrenuo stegovni postupak, i bacalo je novo svjetlo na aferu koja se razotkrivala oko HEP-a.<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/predsjednik-komore-leo-andreis-radi-i-za-hep-142653 Predsjednik Komore Leo Andreis radi i za HEP, Ivanka Toma, Večernji list, Objava: 18.5.2010. (pristupljeno 5. siječnja 2017.)]</ref>
== Nagrade Hrvatske odvjetničke komore ==
Hrvatska odvjetnička komora dodjeljuje dvije nagrade: nagrada "dr. Ivo Politao" i nagradu "Mario Kos".
Leo Andreis dužnost predsjednika Hrvatske odvjetničke komore u prvom mandatu obnašao je od 2006. do 2009. godine, a na Izbornoj godišnjoj skupštini HOK-a održanoj 4. srpnja 2009. izabran je još jednom za predsjednika HOK-a.<ref>[http://www.tjedno.hr/leo-andreis-preko-blagdana-na-slubenom-putu-sa-suprugom/ Tjedno.hr, Leo Andreis preko blagdana na službenom putu sa suprugom, objavljeno 24. lipnja, 2012. (pristupljeno 5. siječnja 2017.])</ref>
=== Nagrada "dr. Ivo Politeo" ===
Nagrada nosi naziv po prvom predsjedniku Komore, [[Ivo Politeo|dr. Ivu Politeu]] (1887. - 1956.).
Prema podatcima novoobjavljenih znanstvenih istraživanja, od oko 2000. godine u radu Hrvatske odvjetničke komore zamjetni su brojni znaci radikalne [[korupcija|korupcije]], osobito u radu njezinih disciplinskih tijela.
=== Nagrada "Mario Kos" ===
Taj je ozbiljan problem, koji je rezultirao smrću više hrvatskih građana (ubojstva, [[Samoubojstvo|samoubojstva]]), detaljno izložen u nedavno publiciranom zborniku radova "Pravosudna mafija", urednika magistra politologije Darka Petričića.<ref>[https://www.scribd.com/document/334948743/Ministarstvo-pravosu%C4%91a-svjesno-%C5%A1titi-pravosudnu-mafiju Ante Vranović Ministarstvo pravosuđa svjesno štiti pravosudnu mafiju, u: Pravosudna i policijska mafija (zbornik radova), urednik Darko Petričić magistar politologije, Zagreb, 2016., str. 60.-86]</ref>
Nagrada "Mario Kos" uređena je Pravilnikom o nagradi "Mario Kos" za najbolji stručni članak objavljen u časopisu "Odvjetnik", a dodjeljuje se autoru za najbolji stučni članak objavljen u časopisu Hrvatske odvjetničke komore "Odvjetnik" za pojedinu kalendarsku godinu. Autori koji ulaze u konkurenciju za dodjelu nagrade mogu biti isključivo iz redova članova Hrvatske odvjetničke komore u trenutku objave rada.
Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore imenuje povjerenstvo za ocjenu radova, koje se sastoji od pet članova. Urednik “Odvjetnika” član je povjerenstva po položaju, a upravni odbor imenuje predsjednika povjerenstva. Povjerenstvo predlaže Upravnom odboru Hrvatske odvjetničke komore jedan rad za dodjelu nagrade “Mario Kos”.
Nagrada “Mario Kos” sastoji se od pisane povelje na ime nagrađenog autora i novčane nagrade.
== Međunarodni odnosi ==
Hrvatska odvjetnička komora članica je triju najvećih međunarodnih udruga odvjetničkih komora:
Međunarodne unije odvjetnika (''Union Internationale des Avocats'' - UIA),
Međunarodnog udruženja odvjetničkih komora (''International Bar Association'' - IBA) i
Vijeća odvjetničkih komora Europe (''Council of Bars and Law Societies of Europe'' - CCBE)
.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/me%C4%91unarodni-odnosi|title=Međunarodna suradnja|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
Osim suradnje s navedenim institucijama, HOK njeguje bilateralne prijateljske odnose s odvjetničkim komorama [[Slovenija|Slovenije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Italija|Italije]], [[Francuska|Francuske]], [[Češka|Češke]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Mađarska|Mađarske]], [[Izrael|Izraela]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] itd.
HOK usko surađuje i s Američkom odvjetničkom komorom (American Bar Association - ABA) s kojom ima potpisani ugovor o suradnji koji, između ostaloga, omogućuje članovima HOK-a da se pridruže Međunarodnom odjelu ABA-e. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.hok-cba.hr/hr/me%C4%91unarodni-odnosi|title=Međunarodni odnosi|author=HOK|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
== Doprinos hrvatskih odvjetnika odvjetništvu u svijetu ==
Dr. Ivo Politeo sudjelovao je od 1931. do 1956. u radu Međunarodne unije odvjetnika ''(Union internationale des avocats)'' u kojoj je bio potpredsjednik (1951., 1953) i doživotni počasni potpredsjednik (1956), te je izradio njezin ''Kodeks odvjetničke etike'' (''Code de morale professionelle,'' 1954).<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49231|title=Hrvatska enciklopedija|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
Odvjetnik Ranko Pelicarić izabran je u predsjedništvo Vijeća odvjetničkih komora Europe (CCBE).<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.ccbe.eu/about/structure/|title=Council of Bars and Law societies of Europe|author=CCBE|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=20.11.2019.}}</ref>
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hok-cba.hr/hr Službena stranica Hrvatske odvjetničke komore]
*[https://www.scribd.com/doc/312747245/Najubojitiji-%C4%8Dlanovi-Hrvatske-odvjetni%C4%8Dke-komore Najubojitiji hrvatski odvjetnici]
[[Kategorija:Pravosuđe u Hrvatskoj]]
| 