Crnogorski jezik: razlika između inačica

==Status crnogorskoga jezika==

[[Datoteka:Oktoih, crnogorska knjiga.gif|mini|250px|'''[[Oktoih|Oktoih, prva crnogorska tiskana knjiga]]''']]

 

 

* '''[[Gramatika]] crnogorskog jezika''' je odobrena od strane Savjeta za opće obrazovanje [[21. lipnja]] [[2010.]] <ref>[http://www.cafemontenegro.com/index.php?group=22&news=122650 Vijest o usvajanju Gramatike crnogorskoga jezika] </ref>, autori: [[Adnan Čirgić]], [[Josip Silić]], [[Ivo Pranjković]].<ref> [http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28592859286328612863285A285828592858286328982897288F28632863285D2859285B285C285E285F2863286328632863G ''Novi list'', Josip Silić: Hrvatski je različit od srpskog jezika i srpski od hrvatskoga, 11. rujna 2010.] </ref>

 

===32 slova===

 

Uz 30 prisutnih slova i glasova u drugim južnoslavenskim jezicima, crnogorski jezik, također ima:

[[Vuk Karadžić]] u djelu na [[njemački|njemačkom]] jeziku ''Montenegro und die Montenegriner'' iz [[1837.]] nastoji demantirati Sommiera koji "veli za Crnogorski jezik da je dijalekt Grčkoga" <ref> [http://img265.imageshack.us/img265/6460/vukzanjemcezitelji4lm.jpg Vuk Karadžić o crnogorskom jeziku u djelu ''Montenegro und die Montenegriner'' (1837.)]</ref>.

 

 

 

Nenadović je također ostavio zapis kako je obavljao promidžbu da se u crnogorskim [[škola]]ma izučava srpski jezik, te da će, ne bude li tako, tvrdio je Nenadović, razlike između crnogorskog jezika i srpskog u budućnosti biti još veće:

[[Jezikoslovac]] dr. [[Vojislav Nikčević]] tijekom [[1990-ih]] objavio je niz znanstvenih djela kojima je proučavao [[povijest crnogorskog jezika]], te obavio prvi pokušaj njegovog kodificiranja.

 

 

Crnogorski književnik [[Borislav Jovanović]] je [[2005.]] u knjizi ''[[Crnogorski književni urbanitet (knjiga)|Crnogorski književni urbanitet]]'' <ref> [[Borislav Jovanović]], [[Crnogorski književni urbanitet (knjiga)|Crnogorski književni urbanitet]] </ref> artikulirao pitanja negiranja, ignoriranja i potcjenjivanja crnogorskog jezika:{{citat|'''Na crnogorski jezik još se gleda kao na nekakav jezički diluvilijal, na varijante i podvarijante, provincijalizme, crnogorizme - sve u skladu s [[Velika Srbija|unitarnim]] i [[asimilacija (sociologija)|asimilatorskim]] [[filologija|filološkim]] koncepcijama. Međutim, crnogorski jezik, usprkos zatiranju, nije potrošen, ponajmanje je izumro jezik. Naprotiv, riječ je o holosteričnom, živom jeziku. Pretekao je sve što mu se dešavalo posljednjih sto godina. I to ponajprije govori o njegovom živom biću. O povijesnom utemeljenju u svojoj strukturi. Nije nestala njegova [[fonologija|fonološka]], [[morfologija (jezikoslovlje)|morfološko]]-[[sintaksa|sintaksička]], [[ortografija|ortografska]] bitnost i individualnost. Ono što nije sačuvano u živom govoru (a jeste skoro sve) sačuvano je u knjigama... Živa jezička praksa u Crnoj Gori ima sva obilježja povratka izvorne ijekavice što je organski fundament crnogorskog jezika... Crnogorski pisci su održali crnogorski jezik, dali mu i daju osporavani znanstveni i nacionalni legitimitet. Tako crnogoski jezik nije ostao bez svoga zavičaja; njegova književna uporaba postala je i njegova najeminentnija [[citadela]]. Svoju materinsku [[memorija|memoriju]] sačuvao je crnogorski jezik upravo na stranicama pisane i usmene književnosti. Što je više sabijan, crnogorski jezik se više odazivao a crnogorski pisci su vjerovali u nerazorivu, entelehijsku moć, svog materinskog jezika'''}}.{{glavni|Crnogorska književnost}}

 

==Na popisima==

 

Na popisu [[2011.]] se 36,967% ili 229.251 građana Crne Gore se deklariralo da im je crnogorski materinski jezik. <ref>[http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje%281%29.pdf Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g.] {{pdf}} </ref>

Tri [[dnevne novine]], [[Pobjeda (list)|''Pobjeda'']], ''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' i ''[[Dnevne novine (list, Crna Gora)|Dnevne novine]]'', tiskaju se na latinici, a ''Dan'' na ćirilici. Jedina dva politička [[tjednik]]a, [[Monitor (tjednik)|''Monitor'']] i ''Revija D'', tiskaju se na latinici.

 

 

U [[internet]]skom [[promet]]u, koristi se i dominantno latinica, manjim dijelom ćirilica. Internetske stranice Skupštine Crne Gore <ref> [http://www.skupstina.me/ Sajt Skupštine Crne Gore na latinici] </ref> i Predsjednika Crne Gore <ref> [http://www.predsjednik.me/ Sajt predsjednika Crne Gore na latinici] </ref> i Vlade Crne Gore paralelno koriste latinicu i ćirilicu. <ref> [http://www.gov.me/naslovna Sajt Vlade Crne Gore na latinici] </ref>

 

== Mišljenja ==

 

{{citat|'''Pitate to sasvim krivu osobu, jer ja sam valjda posljednji u Hrvatskoj koji javno tvrdi da su tipološki i strukturalno, dakle sa stajališta karakteristika koje su inherentne jezičkoj strukturi, [[hrvatski]] i [[srpski]] jezik - pa i [[bošnjački]] i crnogorski – još jedan te isti jezik. Čini se da se to može dokazivati, na primjer, time što je njihov [[fonologija|fonološki sistem]] jedan. Najbliži tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego crnogorski - onog trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko ''[[Š]]'', ''[[Ž]]'' i ''[[Z]]'' kao posebne [[fonem]]e, koji će vjerojatno imati, što nije neophodno, i posebne grafičke znakove, oni ce napraviti puno odlučniji korak nego što su sve promjene učinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je nešto što čvrsto definira jezičnu strukturu, broj ili sistem fonema'''.}}

*[http://www.scribd.com/doc/117373557/Gramatika-crnogorskog-jezika Gramatika crnogorskog jezika]

*[http://www.hrt.hr/index.php?id=76&tx_ttnews%5Btt_news%5D=59525&tx_ttnews%5BbackPid%5D=75&cHash=028d304836 HRT] Jezgra hrvatskog i crnogorskog jezika, 14. siječnja 2010.

*{{jezikk|cg.}} [http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-08-05&id=215682 Pobjeda] Crnogorski jezik u evropskim školama, 5. kolovoza 2011.

*{{jezikk|cg.}} [https://www.change.org/p/vlada-crne-gore-rtcg-crnogorski-jezik Peticija Vladi Crne Gore za crnogorski jezik]