Fotonaponska ploča: razlika između inačica

'''Fotonaponska ploča''' ili '''solarni panel''' se sastoji od grupe [[Solarni članak|sunčevih članaka]] ('''fotonaponski članak'''), kojih je najčešće oko 36, serijski povezanih, stvarajući module nominalnog [[napon]]a od 12 [[volt|V]]. Svaki pojedini fotoelektrični članak ima maksimalni izlazni napon od 600 do 700 mV, pa se fotoelektrični članci serijski povezuje stvarajući module nominalnog napona od 12 V. [[Snaga]] koju proizvodi jedan fotonaponski članak je relativno mali, pa se u praksi više članaka povezuju u grupu čime se formira '''fotonaponski članak''', a više fotonaponskih članaka čini jedan fotonaponski modul ili solarni panel ili fotonaponsku ploču. Kada se poveže više sunčevih panela dobije se '''polje fotonaponskih ploča''', koji je dio '''solarne fotonaponske elektrane'''. <ref> [httphttps://web.archive.org/web/20091228184827/http://www.ksip.hr/ss_hr.htm Končar solar] "Fotonapon - izravni priključak na Sunce", www.ksip.hr, 2011.</ref>

[[Sunčeva energija|Energija Sunčevog zračenja]] koja dospije na [[Zemlja|Zemlju]] 10 000 puta je veća od energije potrebne da zadovolji potrebe čovečanstva, u razdoblju od jedne godine. Kada bi se promatralo da na jednom [[četvorni metar|četvornom metru]] dospije 100 [[vatsat|kWh]] godišnje, bilo bi potrebno prekriti površinu od 150 x 150 [[Četvorni kilometar|km²]] da bi se dobila energija jednaka potrošnji za godinu dana (podatak iz 2001.). Danas se sve više počinje sa primjenom sunčevih fotonaponskih elektrana u industrijske svrhe, čak i u onim državama koje su bogate [[nafta|naftom]]. Čak je i [[Vatikan]] ugradio 2400 - 2700 fotonaponskih ploča na svojim krovovima, pri čemu će spriječiti emisiju [[ugljikov dioksid|CO₂]] od 210 [[tona]] ili potrošnju 70 tona lož ulja za samo dva tjedna potrošnje. <ref> [http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810123534/http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/Prirucnik_HEP_T.pdf |date=10 Kolovoz 2014 }} "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011. </ref>

Pomoću fotoefekta može se [[sunčeva energija]] izravno pretvoriti u električnu u fotonaponskim pločama. Kada fotonaponska ploča apsorbira sunčevo zračenje, fotoefektom se na njezinim krajevima proizvede elektromotorna sila i fotonaponski članak postaje izvor električne energije. Fotonaponski članak je PN - spoj ([[dioda]]). U silicijskom fotonaponskom članke na površini pločice P - tipa [[silicij]]a ubačene su primjese npr. [[fosfor]], tako da na tankom površinskom sloju nastane područje N - tipa poluvodiča. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz sunčeva zračenja, na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka, a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani načinjen je tako da ne prekrije više od 5 % površine, te on gotovo i ne utječe na apsorpciju sunčeva zračenja. Prednja površina članka može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju [[sunčeva svjetlost|sunčeve svjetlosti]] i tako povećava djelotvornost članka. <ref> [http://poslovni-park.hr/images/uploads/FSB_Dovic.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228150930/http://poslovni-park.hr/images/uploads/FSB_Dovic.pdf |date=28 Veljača 2014 }} "Energija sunčevog zračenja za grijanje", Doc.dr.sc. Damir Dović dipl.ing. stroj., poslovni-park.hr, 2010.</ref>