Gvozd: razlika između inačica

[[4. ožujka]] održan je miting srpskog naroda na Petrovoj gori, na kojem su govorili predsjednik SO Vrginmost [[Dmitar Obradović]], general pukovnik [[Dušan Pekić]], [[Jandre Bjelivuk]] i predstavnica SUBNOR-a Hrvatske [[Milka Kufrin]]. <ref name="HIC-čitali1"/> [[9. siječnja]] 1991. na poziv na sastanak u Sabor Republike Hrvatske pozvani su predstavnici općina (s većinskim srpskim stanovništvom) Vojnića, Vrginmosta, Gline, Kostajnice i Dvora na Uni; došli su samo predstavnici Kostajnice i Gline.<ref name="HIC">[httphttps://web.archive.org/web/20150226083037/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/banovina/kronologija-ban.htm HIC] Kronologija Domovinskog rata u Banovini<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Skupština općine Vrginmost odlukom od 15. siječnja 1991. raspisala je referendum o pristupanju općine Vrginmost Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine, a referendum je bio predviđen za [[3. veljače]] [[1991.]] , koju je poništio [[Ustavni sud Republike Hrvatske]] u odluci br. U/I-14/1991 od [[29. siječnja]] [[1991.]], jer je utvrdio da je tzv. "[[SAO Krajina|Srpska Autonomna Oblast Krajine]]" neustavna tvorevina, pa je Sud akte opæinskih skupština koje su usvojile Statut, donijele odluke o provoðenju Statuta, o raspisivanju referenduma odnosno druge akte o prihvaæanju i ostvarivanju Statuta te tzv. Srpske Autonomne Oblasti Krajine odnosno akte o pristupanju t.zv. Zajednici općina Sjeverne Dalmacije i Like - Srpskoj Autonomnoj Oblasti Krajine - poništio. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci dodatno naveo da tzv. Srpska Autonomna Oblast Krajine pravno ne postoji, pa su svi akti i radnje upravljeni na osnivanje te tzv. oblasti protivni Ustavu Republike Hrvatske. Stoga se i raspisivanjem i provoðenjem referenduma o pristupanju toj tzv. oblasti krši ne samo navedena adluka Ustavnog suda Suda br. U/I-331/1990, nego i narušava teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, uslijed èega je Sud osporenu odluku Općine Vrginmost kao suprotnu Ustavu poništio.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_02_4_89.html Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U/I-14/1991 od 29. siječnja 1991.], Narodne novine, pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Budući da je područje bilo izvan nadzora hrvatse policije, referendum je održan 3. veljače 1991. godine. [[14. ožujka]] 1991. oko zgrade skupštine općine Vrginmost zbilo se [[događanje naroda|masovno okupljanje naroda]]. Masu je predvodila [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpska demokratska stranka]] koja je tražila smjenu njoj nepodobnog predsjednika Dmitra Obradovića (pristaše suživota Hrvata i Srba) i zabranu unošenja šahovnice na područje općine Vrginmost. <ref name="HIC-čitali1">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali01.htm Čitali smo za Vas] iz knjige [[Mile Dakić|Mile S. Dakića]]: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu u ponovljenom je postupku nekadašnjem predsjedniku Srpskog nacionalnog vijeća t.zv. SAO Krajine [[Mile Dakić|Mili Dakiću]] (prvo je bilo u odsutnosti, kad je osuđen na 20 godina) navelo da će dokazati da je Dakić organizator naoružanih skupina na području [[Vojnić]]a koje je političkim djelovanjem poticao na nasilje; 2014. je oslobođen jer "na kraju dokaznog postupka tužiteljstvo nije uspjelo pronaći direktnu vezu kojom bi dokazalo umiješanost")<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/pocelo-ponovno-suenje-mili-dakicu-ne-osjecam-se-krivim-262359 Počelo ponovno suđenje Mili Dakiću: Ne osjećam se krivim], 24sata, 17. travnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref><ref>Zdravko Bičak: [http://www.vecernji.hr/crna-kronika/mile-dakic-osloboden-optuzbe-za-smrt-hrvatskih-policajaca-915445 Mile Dakić oslobođen optužbe za smrt hrvatskih policajaca], 16. siječnja 2014., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref>).<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/pocelo-ponovno-suenje-mili-dakicu-ne-osjecam-se-krivim-262359 Počelo ponovno suđenje Mili Dakiću: Ne osjećam se krivim], 24sata, 17. travnja 2012., pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Ondašnji ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske [[Josip Boljkovac]], izjavio je da za Dakića doznao tek preko Obradovića. Prema Boljkovčevim riječima, na sastanku njih dvoje na Kordunu Obradović je Boljkovcu kazao da će nazvati u Vojnić da se ne dogodi kao što se dogodilo u Vrginmostu.<ref>Andreja Thomas: [http://www.24sata.hr/crna-kronika-news/svjedocenje-josipa-boljkovca-o-mili-dakicu-nisam-nista-znao-269714 Svjedočenje Josipa Boljkovca: O Mili Dakiću nisam ništa znao], 24sata, 12. lipnja 2012., 1. prosinca 2015.</ref> [[1. travnja]] 1991. t.zv. izvršno vijeće "SAO Krajine" u Korenici donijelo je odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. U tu su planiranu velikosrpsku tvorevinu trebale ući općine Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac "te sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih općina i ona koja se ubuduće izjasne za pripajanje u procesu razgraničenja."<ref>[http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=208&Itemid=134 Kronologija 1991. godine] UVJSP Alfa, , pristupljeno 1. prosinca 2015.</ref> Prema srpskim izvorima, hrvatske su policijske snage uspjele proći preko područja gvoške općine [[4. srpnja]] i ušle u [[obrana Topuskog 1991.|Topusko]]. <ref name="HIC-čitali1"/> [[2. studenoga]] 1991., formirana je brigada pobunjenih Srba (4. kordunaška brigada) za Vrginmost.<ref name="HIC-čitali2">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali02.htm#2 Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref> Prema pisanjima pobunjenih Srba, 26. prosinca 1991. "''iz pravca Karlovca, prema Turnju i Kamenskom hrvatska vojska i policija krenula je u ofanzivu radi proboja kroz Utinjsku dolinu ka Vrginmostu i Vojniću, te da su vođene trodnevne borbe u kojima je poginuo veliki broj hrvatskih vojnika''." 16. lipnja 1992. na Topličkim kosama nedaleko od Topuskog teško je ranjen velikosrpskim militantima nepodobni predsjednik SO Vrginmost Dmitar Obradović. Njegov je automobil pogođen je s 36 metaka, a Obradović je umro u bolnici na Petrovoj gori. 14. rujna 1993. iznad Gvozda oboren je hrvatski avion MIG 21 kojim je upravljao Miroslav Peris.<ref name="HIC-čitali2"/> 4. siječnja 1995. u Gvozdu je počelo uređivanje kuće za boravak ili rezidenciju [[Milan Martić|Milana Martića]], što je prema nekima to bio rezultat sukoba s [[Borislav Mikelić|Mikelićem]] i [[Goran Babić|Babićem]].<ref name="HIC-čitali3">(srp.) [http://www.hic.hr/domov-rat-citali03.htm Čitali smo za Vas] iz knjige Mile S. Dakića: Krajina kroz vijekove, 2002., pristupljeno 1. prosinca 2015.<br>{{Hrvatski informativni centar}}</ref>

Hrvati su se usprotivili ovoj promjeni imena te grad i dalje nazivaju Gvozdom (katolička Crkva<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/192063/Default.aspx Slobodna Dalmacija] M. Piškor: Biskup Košić u Gvozdu: Republika Hrvatska zaslužuje ime Republika protu-Hrvatska, 29. listopada 2012.<br>"''Na početku svoje homilije biskup (Vlado Košić) je istaknuo kako je u Gvozdu da pruži znak potpore i ohrabri župljane koji su uznemireni nedavnom promjenom imena mjesta Gvozd u Vrginmost.''"</ref><ref>[http://www.hrvatska-rijec.com/2012/10/biskup-kosic-protiv-promjene-imena-mjesta-gvozd-u-vrginmost/ Hrvatska riječ (Sarajevo)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121101023411/http://www.hrvatska-rijec.com/2012/10/biskup-kosic-protiv-promjene-imena-mjesta-gvozd-u-vrginmost/ |date=1 Studeni 2012 }} Biskup Košić protiv promjene imena mjesta Gvozd u Vrginmost, 29. lipnja 2012.</ref>, HDZ<ref>[- [http://www.vecernji.hr/regije/gvozd-ne-treba-mijenjati-naziv-ovo-je-ishitrena-odluka-clanak-420014 Večernji list] Vladimir Jurišić: "''Karamarko u Gvozdu: "Gvozd ne treba mijenjati naziv, ovo je ishitrena odluka''", 13. lipnja 2012.</ref>, hrvatska nacionalno svjesna desnica<ref>[http://politika.hr/hrvatska/10360-hcsp-sisak-protivimo-se-postupcima-celnika-gvozda Politika.hr] HČSP Sisak: Protivimo se postupcima čelnika Gvozda, 28. listopada 2012.</ref>, mjesni većinski Hrvati<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vijecnici-srpske-nacionalnosti-promijenili-ime-gvozda-u-vrginmost.html Dnevnik.hr] Dalibor Špadina: Promijenili ime Gvozda u - Vrginmost, 27. listopada 2012.<br>"''Općinsko vijeće Gvozda u kojem većinu čine vijećnici srpske nacionalnosti promjenom imena mjesta izazvalo je pobunu građana hrvatske nacionalnosti koji su većinsko stanovništvo u mjestu.''" </ref>, hrvatska zajednica na Facebooku<ref>[http://www.facebook.com/HerojBlagoZadro/posts/455984804452370 Facebook] Heroj Blago Zadro: Nastavak četničke ideologije, 24. listopada 2012.</ref> i hrvatski mediji koji nisu u inozemnom vlasništvu<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/hrvatska/4765-romi-uzurpirali-herojsku-skabrnju-a-srbi-gvozd Hrvatski fokus] Pavao Blažević: Hrvatskoj policiji smetaju Thompsonove domoljubne pjesme, 11. svibnja 2012.<br>"''Po povratku Srba koji su ispred „Oluje“ izbjegli, u općini Gvozd ponovno je većina stanovnika srpske narodnosti, a pored domicilnih Hrvata u općinu su se naselili prognani Hrvati iz Bosne i iz Janjeva...u obranu prognanih Hrvata naseljenih u Gvozdu... nije se digao nitko.</ref>.