Justinijanova kuga: razlika između inačica

Bizantski pisac [[Prokopije]] koji je živio tijekom epidemije piše da su prve vijesti o epidemiji stigle iz grada [[Pelusium|Pelusiuma]], nedaleko od [[Suez|Sueza]]. Kasnije je zabilježio da je od epidemije u [[Carigrad]]u svakog dana preminulo 10.000 ljudi, dok s druge strane moderni povjesničari spominju brojku od 5000 mrtvih svakog dana tijekom vrhunca epidemije. U takvoj situaciji nije bilo dovoljno mjesta za pokopati mrtve, pa su tijela bila ostavljena na otvorenom. Bizantski pravni sistem se našao u problemima zbog sređivanja pitanja nasljeđivanja tako da je Justinijan donio nove zakone kako bi barem to bilo riješeno. Smatra se da je epidemija ubila možda čak i 40 % stanovnika Carigrada, kao i četvrtinu stanovnika Bizantskog Carstva. Nakon svog prvog smrtonosnog pohoda 541.-542. godine ova epidemija će postati pandemija koja se vraća svaku generaciju sve do 750. godine. U svojim smrtonosnim pohodima ona će ubiti 100 milijuna stanovnika naše planete[https://web.archive.org/web/20071007012619/http://www3.niaid.nih.gov/news/newsreleases/1996/plague.htm][https://web.archive.org/web/20080415231721/http://dpalm.med.uth.tmc.edu/courses/BT2003/BTstudents2003_files%5CPlague2003.htm]. Taj broj će neki povjesničari kao [[Josiah C. Russell]] još podignuti smatrajući da je europska populacija izgubila 50 %- 60 % stanovnika ovom pandemijom [http://www.ph.ucla.edu/EPI/bioter/anempiresepidemic.html].