Magla: razlika između inačica

 

[[datoteka:FairbanksUAFLightPillars.jpg|mini|desno|250px|[[Svjetlosni stup]]ovi (Sveučilište u [[Fairbanks, Aljaska|Fairbanksu, Aljaska]]).]]

 

'''Magla''' je [[Meteorološke pojave|meteorološka pojava]] u prizemnom sloju [[troposfera|troposfere]], prizemni [[oblaci|oblak]] [[voda|vodenih]] kapljica ili [[led]]enih [[kristal]]a koji su toliko sitni i lagani da uspijevaju lebdjeti u [[zrak]]u. Magla je [[Koloidni sustav|koloidna]] [[Disperzija (optika)|disperzija]] sitnih kapljica vode u zraku koja je tako gusta da je vodoravna [[vidljivost]] uza Zemljinu površinu smanjena na manje od 1 [[kilometar]]. Kada je vidljivost veća od 1 kilometar, radi se o [[sumaglica|sumaglici]]. Lebde li mjesto kapljica sitni kristali leda, magla je ledena. Magla katkada bjelkastom koprenom prekriva krajolik; kada je pomiješana s [[prašina|prašinom]] ili [[dim]]om lagano je obojena, pretežito žućkasta, osobito u [[grad]]ovima i [[industrija|industrijskim]] područjima. Vrlo onečišćena magla naziva se [[smog]] (od [[Engleski jezik|engl]]. ''smoke'': dim + ''fog'': magla). Kristali u ledenoj magli često blistaju na [[Sunčeva svjetlost|sunčevoj svjetlosti]], pa se mogu opažati različite [[Optika atmosfere|optičke pojave]] ([[Svjetlosni stup|svjetleći stupovi]], mali [[Halo (optika atmosfere)|halo]] i drugo). Magla nastaje [[kondenzacija|kondenzacijom]] ('''vodena magla''') ili depozicijom ('''ledena magla''') [[vodena para|vodene pare]] u prizemnome zraku kada se zrak ohladi ispod temperature [[rosište|rosišta]]. [[Strujanje|Struji]] li zrak zasićen vodenom parom iznad hladnije podloge, nastaje '''advektivna magla''', a hladi li se [[zračenje]]m, '''radijacijska magla'''. Magla može nastati dizanjem zraka uz obronak ili pak miješanjem hladnog i toploga zraka, a na [[more|moru]], prije svega u višim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]], [[isparavanje]]m s tople površine mora u hladniji zrak ('''arktička magla'''). Stvaranju magle općenito pogoduje tišina ili vrlo slab [[vjetar]] uz [[Temperaturna inverzija|inverziju temperature]]. Magla je čimbenik opasnosti u pomorskom, zračnom i kopnenom [[promet]]u, a u poljoprivredi zaštita kultura od prevelikog ohlađivanja. [[Vidljivost]] u atmosferi može biti smanjena i velikom količinom mikroskopski sitnih, čvrstih [[čestica]]; ta se pojava naziva suha mutnoća. <ref> '''magla''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38015] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref>

 

Budući da je osnovni uzrok stvaranja magle ohlađivanje zraka, postoji zbog dnevnog hoda temperature redovito i izraženi dnevni hod pojave magle s maksimumom u ranim jutarnjim satima i minimumom u poslijepodnevnim satima. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

 

== Izvori ==