Cassini-Huygens: razlika između inačica

| ref =

}}

 

 

==== Uvod ====

 

==== Letjelica ====

Sonda Huygens pričvršćena je na letjelicu [[Cassini]] i napravila ju je ESA. Svakih šest mjeseci na putu do Saturna događale su se provjere sonde i sustava. Na sam [[Božić]] [[2004]]. godine, Huygens se odvojio od Cassinija i krenuo na svoj 21-dnevni put prema Titanu. Pri ulasku u atmosferu, temperatura je bila oko 2000 Celzijevih stupnjeva, što je Huygensov [[toplinski štit]] dobro izdržao. Brzina se zbog [[trenje|trenja]] smanjila s 21 000 km/h na 1800 km/h. Na visini od 180 km, otvorio se veliki [[padobran]] promjera 8,3 metra. Na visini od 120 km, otvorio se jedan manji padobran koji je dodatno usporio Huygensa. Na visini od 60 km, uključuje se [[plinski kromatograf]] i [[maseni spektrometar]] te [[mjerni instrument|instrumenti]] za ispitivanje atmosfere i dvije [[kamera|kamere]]. Huygens je konstruiran za 2,5 sata rada i najmanje tri minute rada na površini. Brzina pri udaru u tlo Titana iznosila je 5 m/s. Sa sondom je Huygens, koja je signale odašiljala puno duže nego što je bilo predviđeno, sve bilo u redu. Naime, [[sonda]] je slala podatke i nakon što je Cassini zašao za obzor Titana, a podatci koje je letjelica poslala "osluškivat" će se sa Zemlje.

 

Plinski kromatograf i maseni spektrometar analizirat će Titanovu atmosferu, dok je Huygensov instrument za atmosfersko ustrojstvo zadužen za mjerenje fizikalnih i električnih svojstava atmosfere.

 

[[Datoteka:Saturn from Cassini Orbiter - Square (2004-10-06).jpg|mini|lijevo|Slika Saturna]]

 

==== Uvod ====