Kurdi: razlika između inačica

Podrijetlo riječi „Kurmandž“ kojom se identificiraju sjeverni Kurdi (80&nbsp;% ukupne populacije) također predstavlja zagonetku. Sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] jezikoslovci su pretpostavljali različita [[Etimologija|etimološka]] značenja koja danas uglavnom nisu prihvaćena. Među njima su pretpostavka da je riječ nastala spajanjem etnonima ''Kurd'' i ''Mada'' ([[Medijci|Medijac]])<ref>[[#Soane1913|Soane, E. B. (1913.)]], I. dio, str. 5.</ref>, kao i ona kako je [[sufiks]] ''-mandž'' ili ''-madž'' zapravo „drevni naziv za Kurde“ pa se u pojedinim rječnicima počeo pojavljivati i kao zaseban pojam<ref>[[#Asatrian2009|Asatrian, Garnik (2009.)]], str. 28.</ref>. Ipak, danas takve pretpostavke nisu prihvaćene. Sama riječ „Kurmandž“ se u pisanom se obliku prvi put pojavljuje u djelu kurdskog [[povjesničar]]a Šaraf-hana Bidlisija iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]] dok se u [[Armenski jezik|armenskoj]] literaturi ne može naći prije [[19. stoljeće|19. stoljeća]] što upućuje na njeno relativno kasno podrijetlo<ref name="Limbert1968.44"/>. Njen korijen ''Kur'' nesumnjivo potječe od naziva „Kurd“, a dometak ''-mandž'' ili ''-madž'' najvjerojatnije je armenski i ima društveno značenje: „seljak“, „sluga“, „pastir“, „lutalica“ ili „siromah“<ref>[[#Asatrian2009|Asatrian, Garnik (2009.)]], str. 29. {{Citat|Anyway, as a matter of fact, kurmanj seems to have been initially also a social characteristic meaning non-tribal peasant; servant; shepherd; vagabond; poor person.}}</ref>.

Kurde se na temelju [[Jezik|jezičnih]], [[Etnička skupina|etničkih]] i [[Kultura|kulturološkim]] čimbenika svrstava među [[Iranski narodi|iranske narode]], a najčešće ih se smatra potomcima [[Medijci|Medijaca]]<ref name="Limbert1968.45">[[#Limbert1968|Limbert, John (1968.)]], str. 45.</ref><ref name="Panaino2006">[[#Panaino2006|Panaino, Antonio (2006.)]], str. 71.-72.</ref><ref>Vidi:<br>• [[#Minorsky1940|Minorsky, Vladimir (1940.)]], str. 146.<br>• [[#Windfuhr1975|Windfuhr, Gernot (1975.)]], II. svezak, str. 468. {{Citat|One may add that the overlay of a strong superstrate by a dialect from the eastern parts of Iran does not imply the conclusion that ethnically all Kurdish speakers are from the east, just as one would hesitate to identify the majority of Azarbayjani speakers as ethnic Turks. The majority of those who now speak Kurdish most likely were formerly speakers of Median dialects.}}</ref> koji su najstariji poznati iranski narod na tom zemljopisnom području. [[Genetika|Genetička]] istraživanja o [[Genetičko podrijetlo|podrijetlu]] Kurda idu u prilog takvim pretpostavkama budući dajer se i mitohondrijskim [[DNK]]-om i Y-[[Kromosomi|kromosomom]] više podudaraju s narodima zapadne [[Euroazija|Euroazije]], (tj. [[Indoeuropljani]]ma), nego [[Kavkaski narodi|kavkaskim narodima]] na sjeveru ili [[Turkijski narodi|turkijskim narodima]] iz [[Središnja Azija|središnje Azije]]<ref>[[#Nasidze2005|Nasidze, Ivan (2005.)]], str. 401.-412.</ref>. Međutim, treba uzeti u obzir kako je [[Kurdistan]] osim iranskih naroda povijesno bio naseljen i drugim [[Indoeuropski narodi|indoeuropskim narodima]] poput [[Hetiti|Hetita]], [[Mitani]]ja ili [[Armenci|Armenaca]] odnosno kako su njime jednom vladali i [[Seleukidi]] i [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] zbog čega takve dokaze treba uzeti sa zadrškom. Najčvršći dokazi o medijskom podrijetlu Kurda leže na jezično-zemljopisnim temeljima jer unatoč raširenosti [[#Kurdska plemena|kurdskih plemena]] sva [[#Jezik|njihova narječja]] upućuju na snažan zajednički izvor koji se može objasniti isključivo političkom homogenošću iz vremena [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]<ref name="Limbert1968.45"/>. Također, na medijsko podrijetlo upućuje i činjenica kako su Kurdi jezično srodni [[Beludži]]ma<ref name="Panaino2006"/>, iranskom narodu na krajnjem jugoistoku [[Iran]]a odnosno jugozapadu [[Pakistan]]a, kao i povijesna podudarnost iz [[Herodot]]ove „Povijesti“ kako je [[Anatolija|anatolijska]] rijeka [[Kizil (rijeka)|Kizil]], nekad zapadna granica [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]], i dan danas najzapadnija granica [[Kurdistan]]a<ref name="Limbert1968.45"/>. [[Armenski jezik|Armenski]] rukopis iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] koji je vjerojatno prijepis nekog starijeg djela sadrži [[Monofizitstvo|monofizitske]] liturgijske molitve u sedam jezika među kojima se spominje i „jezik Medijaca“<ref name="Limbert1968.45"/>. O izumrlom [[Medijski jezik|medijskom jeziku]] danas je vrlo malo poznato, ali ga se klasificirasvrstava u [[Sjeverozapadni iranski jezici|sjeverozapadne iranske jezike]] među koje spada i [[Kurdski jezik|kurdski]] odnosno njegovo najraširenije narječje [[Sjevernokurdski jezik|kurmandži]]. S obzirom da postoje naznake o srodstvu [[Medijski jezik|medijskog jezika]] i kurmandžija<ref>[[#MacKenzie1959|MacKenzie, David N. (1959.)]], str. 354.-355.</ref>, pretpostavlja se kako je medijski nekad bio u identičnomjednakom položaju prema staroperzijskom kao što je to danas kurdski prema modernom [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]]<ref name="Limbert1968.45"/>.

Glede [[Medijci|medijskog]] podrijetla Kurda postoje i oprečna mišljenja, a jedan od argumenata jest kako moderni [[Kurdski jezik|kurdski]] i kao [[Sjeverozapadni iranski jezici|sjeverozapadni iranski jezik]] ipak strukturom više naginje prema [[Perzijski jezik|perzijskom]] nego [[Medijski jezik|medijskom jeziku]]<ref name="MacKenzie1961"/><ref name="Panaino2006"/>, dok drugi sumnjaju i u genetičku srodnost između medijskog i kurdskog jezika<ref name="Asatrian2009.21">[[#Asatrian2009|Asatrian, Garnik (2009.)]], str. 21.</ref> s obzirom da među njima postoji praznina u pisanim dokumentima od gotovo dva tisućljeća. Pojedini stručnjaci kudskimkurdskim precimapretcima smatraju drevna plemena ''Carduchi'' ili ''Cyrtii'' koja se spominju u klasičnim djelima [[Ksenofont]]a, [[Livije|Livija]] i [[Strabon]]a<ref name="CambridgeIranII"/><ref>[[#IranicaCarduchi|Dandamayev, Muhammad (15.12.1990.)]] {{Citat|It has repeatedly been argued that the Carduchi were the ancestors of the Kurds, but the Cyrtii (Kurtioi) mentioned by Polybius, Livy, and Strabo are more likely candidates.}}</ref>, no navedeni nazivi označavaju trgovačke gorštake i plaćenike s obronaka [[Zagros]]a odnosno nisu jezičnog ili etničkog karaktera<ref>[[#McDowall1996|McDowall, David (1996.)]], str. 9.-10.</ref>. S obzirom na višetisućljetnu dominaciju [[Povijest Irana|iranskih dinastija]] nad politički turbulentnim zemljopisnim područjem, danas je racionalnarazumna tvrdnja kako je kurdsko podrijetlo heterogeno<ref>[[#Bruinessen1992|(van) Bruinessen, Martin (1992.)]], str. 122. {{Citat|The Kurds are undoubtedly of heterogeneous origins. Many people lived in what is now Kurdistan during the past millennia and almost all of the them have disappeared as ethnic or linguistic groups.}}</ref> tj. da uz [[Iranski narodi|iransko]] objedinjavaju i iranizirana [[Semiti|semitska]]<ref name="Kreyenbroek1991">[[#Kreyenbroek1991|Kreyenbroek, Philip G. (1991.)]], str. 11. {{Citat|By the time of the Arab Muslim conquests of the seventh century AD, the ethnic term Kurd was being applied to an amalgam of Iranian and Iranicized tribes, some of which may have been indigenous Kardu, but many of which were of Semitic or other ethnic origin.}}</ref><ref name="McDowall1996.9">[[#McDowall1996|McDowall, David (1996.)]], str. 9. {{Citat|The Arab Rawadid tribe, which moved into Kurdistan at the beginning of the Abbasid era (750 CE) was considered to be Kurdish within 200 years, although its Arab origin was well known.}}</ref><ref>[[#Limbert1968|Limbert, John (1968.)]], str. 42. {{Citat|Some Kurdish tribes have given themselves Arab origins - Arab tribes would go to the mountains, mingle with foreigners, and forget their mother tongue. These Arab genealogies may have a factual basis when we consider that the Kurds are apparently not homogeneous, but an amalgam of various ethnic elements.}}</ref>, [[Turkijski narodi|turkijska]]<ref>Vidi:<br>• [[#Mutlu1996|Mutlu, Servet (1996.)]], str. 519. {{Citat|Some Turkish tribes living among Kurds, such as Karakeçili, Türkan and Beğdili also became Kurdish speakers.}}• [[#McDowall1996|McDowall, David (1996.)]], str. 9. {{Citat|There can be no doubt that at a later stage certain Arab and Turkoman tribes became Kurdish by culture.}}• [[#Leezenberg1992|Leezenberg, Michiel (1992.)]], str. 7. {{Citat|(...) the Shabak as well as the Zengana are in fact Kurdish Qizilbash, that is, descendants from the (partly Turcoman) heterodox shi’ite tribes that migrated in the East of the Ottoman empire, and in Safavid Persia, up till the seventeenth century.}}</ref>, [[Armenci|armenska]]<ref>Vidi:<br>• [[#McDowall1996|McDowall, David (1996.)]], str. 12. {{Citat|In the 1940s, a shrinking Armenian but Kurdish-speaking tribe with a tenuous grasp of Christian doctrine was noticed in central Kurdistan, where it was progressively merging with a Kurdish tribe.}}• [[#Bliss1982|Bliss, Edwin Munsell (1982.)]], str. 89. {{Citat|Many of the Kurds of that section (Kharput) were originally of Armenian origin.}}• [[#Madih2007|Madih, Abbas-Ali (2007.)]], str. 14. {{Citat|Even the presence of a certain Armenian ethnic element in the bulk of the Khorasani Kurds can not be totally excluded. In my field works, while identifying villages in the district of Chenaran (between Quchan and Mashad), for instance, I came across people who were claiming to be of Armenian origin.}}</ref> i druga (izolirana) plemena<ref name="Kreyenbroek1991"/><ref>[[#Jwaideh2006|Jwaideh, Wadie (2006.)]], str. 11. {{Citat|Despite the fact that the Kurds speak dialects akin to Persian, they are by no means a purely Iranian people", "The development of the Kurds Iranian character was at first slow and gradual process", "The Iranization of the Zagros and the Taurus mountain ranges was brought about by the appearance of the Medes, the Persians and other Iranian peoples.}}</ref>. Treba istaknuti i da kurdske [[Iredentizam|iredentističke]] organizacije nerijetko promiču teze o Kurdima kao „autohtonom narodu“<ref>[[#KurdistanicaHistory|History, Kurdistanica (20.2.2008.)]]</ref> ali one nisu prihvaćene kod svjetske znanstvene zajednice, te kako se većina Kurda tradicionalno smatra potomcima [[Medijci|Medijaca]]<ref name="Limbert1968.45"/>.