Inačica od 4. listopada 2019. u 23:37 uredi Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits -nadkategorija ← Starija izmjena		Inačica od 29. studenoga 2019. u 18:04 uredi ukloni ovu izmjenu TekstViler (razgovor \| doprinosi) 621 edit Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Splitski evanđelistar.JPG\|mini\|desno\|299px\|Stranica iz Splitskog evanđelistara]] '''Splitski evanđelistar''' ([[latinski jezik\|lat.]] ''Evangeliarium Spalatense'') je najstarija sačuvana rukopisna knjiga (kodeks) u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]]. Čuva se u Riznici splitske katedrale, a datira se u [[8. stoljeće\|8.]]-[[9. stoljeće]]. Neka novija mišljenja zalažu se za raniji nastanak koji smještaju u [[6. stoljeće\|6.]]-[[7. stoljeće\|7. stoljeće]], a kao mjesto nastanka navode grad [[Salona\|Salonu]].<ref>Hrvatska opća enciklopedija, str. 146.</ref><ref name = splitskoga>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/prvi-reprint-najstarije-sacuvane-knjige-u-hrvatskoj--splitskoga-evandjelistara/200038.aspx Prvi reprint najstarije sačuvane knjige u Hrvatskoj - Splitskoga evanđelistara]</ref> Najstariji je pergamentni [[kodeks]]. Pisan je u [[Split]]u, po kome se [[evanđelistar]]i i zove. Pisma kojim je pisan su [[rimska kurziva]], [[karolina]], [[gotica]]. Većinom je napisan na latinskom, uz iznimku početka Evanđelja po Ivanu koji je autor napisao na grčkom jeziku latinskim pismom. Čitao se na Božić.<ref>[https://issuu.com/glaskonc/docs/feljton_2005_40 Glas Koncila] [[Josip Bratulić]], Stjepan Damjanović: Feljton: Iz riznice hrvatske srednjovjekovne pisane kulture. Kulturni procesi na "ugaru antičkog tla" 2. listopada 2005. (pristupljeno 29. studenoga 2019.)</ref> == Sadržaj i uporaba == Sastoji se od 309 [[pergament]]nih folija, složenih u ~~kvaternione~~[[kvaternion]]e kojih je u početku bilo i do 43, ali nisu svi sačuvani.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, str. 145.</ref> Tekst je pisan u dva stupca na stranici. Pisana je [[Poluuncijal\|poluuncijalom]], a naslovi ~~uncijalom~~[[uncijal]]om.<ref>http://www.nsk.hr/Info.aspx?id=175&hid=128</ref> Sadrži četiri [[Evanđelje\|evanđelja]] (po [[Sveti Matej\|Mateju]], [[Sveti Marko\|Marku]], [[Sveti Luka\|Luki]] i [[Sveti Ivan\|Ivanu]]), a koristio se kao [[liturgija\|liturgijska]] knjiga iz koje se svečano čitalo i pjevalo nedjeljom i većim blagdanom. Na praznim stranicama kasnije su dopisani još neki djelomični tekstovi [[Novi Zavjet\|Novog zavjeta]] koji su se prigodno čitali tijekom liturgijske godine.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, str. 146.</ref> Po [[Srednji vijek\|srednjovjekovnoj]] legendi, napisao ga je svojom rukom i apostolskim slovima [[sv. Dujam]], koji je umro mučeničkom smrću u progonu [[Kršćanstvo\|kršćana]] za vladavine cara [[Dioklecijan]]a. Moguće je da je ''Splitski evanđelistar'' služio i za polaganje [[prisega\|prisege]] prigodom krunidbe kralja [[Dmitar Zvonimir\|Zvonimira]] [[1076]]. u [[Solin]]u, a vrlo vjerojatno i prigodom prisega drugih [[Hrvatski kraljevi\|hrvatskih vladara]] prije i poslije Zvonimira.<ref name = splitskoga/> == Povezani članci ==

Splitski evanđelistar: razlika između inačica