Zlarin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
oblikovanje izvora |
|||
Redak 72:
== Gospodarstvo ==
=== Koraljarstvo ===
Zlarinski naziv za koralj je "kureja".<ref name="TZ">[https://www.tz-zlarin.hr/otkrij/otok-koralja/ TZ Zlarin, Otok koralja], pristupljeno 19. studenoga 2019.</ref>
Prvi pisani tragovi o lovu na [[koralji|koralje]] na [[Jadran]]u potječu iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]], 1412. kao poznati koraljari spominju se Zlarinjani. Oni tada vade koralj i neobrađenog ga prodaju u [[Napulj]] te na [[Sicilija|Siciliji]]. Nakon pada [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] 1797. nadzor nad izlovom koralja kojega je imala Venecija se nastavlja, ali Zlarinjani dobivaju ekskluzivno pravo na izlov koralja. Tako su lovili koralj i prodavali ga do [[1955]]. kada nakon najuspješnijeg lova (475 kg) koji je u bescjenje prodan u [[Italija|Italiji]] dolazi praktički do propadanja ovog zanimanja na otoku, a ubrzo nakon toga propada i Zadruga nakon neuspješnog lova u [[Egipat|Egiptu]]. Od tada na Zlarinu je koralj obrađivao Viktor Lukin i prodavao u brusioni koralja "Viktor", a prije par godina je otvoren i koraljarski centar "Zlarinka".
Redak 79:
Nakon izumiranja tradicije izlova koralja krajem 19. stoljeća, prvi pokušaj obnove te tradicije bio je 1931. godine otvaranjem „Koraljarsko-spužvarske zadruge“.
Koralj je jedinstveni dio otoka zabilježen na razne načine: u brojnim pričama, romanu Janka Matka „Dragulji i strasti“, pjesmi Vesne Parun „Koralj vraćen moru“, njemačkom filmu „Princeza koralja“ snimanom na otoku 1937. godine. Danas tradiciju koraljarstva i bogatu narodnu baštinu čuvaju članovi Kulturnog umjetničkog društva „Koralj“ koji to nasljeđe prenose budućim naraštajima. Članovi KUD-a ljeti organiziraju manifestaciju „Ispraćaj koraljara“ koja prikazuje polazak koraljara na višemjesečni lov u starim gajetama i tradicijske običaje.<ref
===Spužvarstvo===
| |||