Veliki zeleni zid: razlika između inačica

'''Veliki zeleni zid''' je veliki projekt u sjevernoj središnjoj Africi. Cilj mu je pošumljavanjem spriječiti [[dezertifikacija|dezertifikaciju]] i sve posljedice koje ona donosi sa sobom. <ref name=dnevnik>[https://dnevnik.hr/amp/vijesti/svijet/veliki-zeleni-zid-zaustavio-bi-migracije-mladih-iz-afrike-i-ekstremizam---436336.html dnevnik.hr] Piše T.V. , 08. svibnja. 2016. ZELENI ZID Može li ovaj projekt spasiti Afriku? (preuzeto 29.studenoga 2019.)</ref> Pustinja šireći se oduzima nastanjivo područje i onemogućuje poljodjelstvo od kojeg živi 70 posto siromašnih Afrikanaca. Kad bi se pustilo neometano odvijanje dezertifikacije, dvije trećine poljoprivrednih površina Afrike postalo bi Sahara, a umiranje od [[glad]]i odnijelo bi živote 235 milijuna ljudi uz sve zamislive posljedice poput ratova, pokolja, nasilja. Zbog svega toga, čega se dio već ostvario, već nekoliko godina iz tih područja odlaze [[klimatski izbjeglica|klimatski izbjeglice]].<ref name=express/>

 

 

Stručnjaci [[UN|Ujedinjenih naroda]] napravili su izračune i ustanovili da bi zbog pretvaranja [[obradiva zemlja|obradive zemlje]], [[pašnjak]]a i zemlje pogodne za ljudsko naseljavanje u pustinju, već do 2025. Afrika mogla izgubiti dvije trećine obradive zemlje. Za posljedicu bi imalo da će u idućih pet godina širenje pustinje prisiliti 60 milijuna Afrikanaca na odlazak iz krajeva gdje prebivaju.<ref name=dnevnik/>

 

Očigledni uzor po obimnosti zahvata je [[Kina]], koja je poduzela sličan veliki zahvat od 2003. godine. Njoj je pustinja [[Gobi]] progutala 3600 kilometara četvornih plodnog tla.<ref name=express/> Dvije godine posloje kineske akcije, projekt je 2005. godine Afričkoj uniji predstavio [[Nigerija|nigerijski]] predsjednik <ref name=dnevnik/> [[Olusegun Obasanjo]]. Afrička unija potvrdila ga je za afričke prilike vrlo brzo, već 2007. godine. Plan dolazi 4 milijarde dolara.<ref name=express/> Privukao je pozornost financijera i od tada je dobio preko 4 milijarde dolara potpore. Sredstva su priskrbili potpisnici UN-ova [[Sporazum o klimi|sporazuma o klimi]] dogovorenog u Parizu 2015. godine. [[Svjetska banka]] i [[Francuska]] najavile su svoju pomoć projektu., [[Opservatorij za Saharu i Sahel]] (Sahara and Sahel Observatory, OSS) je povoljno ocijenio projekt zbog potpore lokalnih zajednica, usprkos kritičarima koji kažu da je projekt donesen izvana i što projekt ovisi o financijskim izvorima iz inozemstva<ref name=dnevnik/>,