Smilja Pokrajac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
m uklonjena promjena suradnika Smilja Protic (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Masumrezarock100 Oznaka: brzo uklanjanje |
||
Redak 1:
{{Infookvir životopis
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = [[8. veljače]] [[1920.]]
| mjesto_rođenja = [[Medak]] kraj [[Gospić]]a
| smrt = [[18. ožujka]] [[1943.]]
| mjesto_smrti = [[Bruvno]] kraj [[Gračac]]a
| nacionalnost =
| poznat_po =
}}
'''Smilja Pokrajac''' ([[Medak]] kraj [[Gospić]]a, [[8. veljače]] [[1920.]] — [[Bruvno]] kraj [[Gračac]]a, [[18. ožujka]] [[1943.]]) bila je sudionica [[Narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj]].
== Biografija ==
▲| ime = Smilja slikar
Rođena je 8. veljače 1920. godine u Medku kraj Gospića. Osnovnu školu završila je u rodnom selu, a učiteljsku školu u Gospiću i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Članicom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] postala je [[1939]]. godine.
▲| zanimanje = slikar
Mjesto učiteljice dobila je u selu [[Prljevo|Prljevu]] kod Zrmanje, a ubrzo se i udala. U selu je djelovala i kao politička radnica u službi KPJ.▼
▲Mjesto učiteljice dobila je u selu [[Prljevo|Prljevu]] kod Zrmanje, a ubrzo se i udala.
Poslije [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] i uspostavljanja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] [[1941.]] godine, [[ustaše]] su ju uhitili. Uspjela je da se izvuče iz zatvora, ali su joj muža ubili. Nakon toga se priključila pripremanju oružanog ustanka. Nakon početka [[Narodnooslobodilački pokret u Lici|ustanka u Lici]], radila je na mobilizaciji snaga za [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilački pokret]] na području Zrmanje.
Krajem 1941. godine, bila je izabrana za članicu Kotarskog komiteta [[Komunistička partija Hrvatske|KP Hrvatske]] za Gračac, a ubrzo zatim i za predsjednicu Kotarskog odbora [[Antifašistička fronta žena|Antifašističkoge fronte žena]] za Gračac. Radila je i na stvaranju [[Narodnooslobodilački odbor|Narodnooslobodilačkih odbora]] na području gračačkog kotara. Na Prvoj okružnoj konferenciji [[antifašizam|antifašistkinja]] [[Lika|Like]] u [[rujan|rujnu]] [[1942.]] godine, bila je izabrana za članicu Okružnog odbora AFŽ-a za Liku. Kao delegatkinja ličkih žena, sudjelovala je u pripremama i radu Prve zemaljske konferencije AFŽ-a Jugoslavije, održane početkom [[prosinac|prosinca]] iste godine u [[Bosanski Petrovac|Bosanskom Petrovcu]].
Kada je početkom [[1943.]] godine nastupila [[Bitka na Neretvi|Četvrta antipartizanska ofenziva]], Smilja je radila na organizaciji sklanjanja i zaštite civilnih izbjeglica u zbjegovima i pružanju pomoći vojnim jedinicama na fronti. Nakon završetka ofenzive, radila je na obnovi Narodnooslobodilačkog pokreta na području Gračaca. U to je vrijeme bila uvrštena među deset ličkih kandidata za članove [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskog antifašističkog veća narodnog oslobođenja Hrvatske]]. Prilikom [[četnici|četničkog]] napada na sjedište Kotarskog komiteta KPH za Gračac, koje se nalazilo u selu Bruvnu, [[18. ožujka]] 1943. godine, Smilja se upustila u borbu protiv četnika. Kad je uvidjela da se ne može izvući, zadnjim metkom je izvršila samoubojstvo, da im ne bi pala živa u ruke.
Ukazom Prezidija Narodne skupštine [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]], [[20. prosinca]] [[1951.]] godine, proglašena je za [[Narodni heroj|narodnog heroja]].
| |||