Mjesna skupina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
točke zarezi i bjeline
Redak 10:
== Andromedina galaktika i njeni sateliti ==
{{glavni|Andromedina galaksija}}
[[File:M31 09-01-2011.jpg|thumb|250px|M31 1.9. rujna 2011.]]
U zviježđu [[Andromeda (zviježđe)|Andromede]] nalazi se [[spiralna galaksija]] [[Messier 31]] ([[Andromedina Galaksija]]) - najveća galaktika u Mjesnoj skupini (slijedi je Kumova slama) sa masom od oko 300 milijarda masa Sunca. Promjer joj je 200 000 s.g., a udaljena je oko 2 540 000 s.g., što je čini najdaljim objektom vidljivom golim okom. Kumova slama i dvostruko veća Andromedina galaktika hrle jedno drugom u susret brzinom od 130 [[km/s]]. Prema računalnim simulacijama, [[Sraz Andromede i Mliječnog puta|sudar]] se očekuje za oko 4,5 milijarde godina, nakon čega će se ove dvije spiralne galaktike stopiti u jednu veliku [[eliptična galaksija|eliptičnu]]. Dok stapanje završi, Sunce će već biti u fazi bijelog patuljka (vidi: [[Nastanak Sunčevog Sustava]]).
 
Redak 18:
{{glavni|Messier 33}}
[[File:VST snaps a very detailed view of the Triangulum Galaxy.jpg|thumb|225px|Veoma detaljna slika Messiera 33 od strane obzervatorija VST]]
U blizini M31, u zviježđu [[Trokut (zviježđe)|Trokut]] (''Triangulum'') se nalazi i galaktika [[Messier 33]], treća po veličini u skupini. Udaljena je 2.73 milijuna svjetlosnih godina, te promjera 60,.000 ly, čime je najmanja je spiralna galaksija u Mjesnoj skupini, te jedina neprečkasta spiralna galaksija. U ovoj se galaksiji brzo stvaraju zvijezde, višestruko brže nego u [[Mliječni Put|Mliječnog Puta]] te 10 puta brže negoli u galaktici [[Messier 31|M31]]. Tu se zbog toga nalazi mnogo zvjezdanih asocijacija (H II regija), a daleko najveća je [[NGC 604]], koja je jedna od najvećih u Mjesnoj skupini.
 
Dalje se nalaze druge izolirane galaksije, većinom patuljaste, a jedna od njih je i [[Wolf-Ludmark-Melotte]] (WLM), udaljena 3.04 milijuna svjetlonsih godina, te još nekoliko drugih.
Redak 43:
Grupa Zračna pumpa-Sekstant jest moguća mala grupa galaksija. Sadrži četiri galaksije, [[NGC 3109]], [[patuljak Zračna pumpa]], [[Sekstant A]] i [[Sekstant B]]. To malo grupiranje većinom se smatra dijelom Mjesne skupine, ali neki izvori tvrde da je riječ o odvojenoj grupi jer joj je galaksije udaljavaju (sve ostale osim patuljka Tukan se međusobno približavaju). I dalje se većinom smatra da je dio Mjesne skupine, ali konačan zaključak još nije donesen.
 
Postoji mogućnost da je [[NGC 3109]] zapravo spiralna galaktika, a ne nepravilna, a otkriveno je da je zakrivljena, kao i [[Mliječni Put]] te [[Messier 31]]. Sam naziv govori da su galaksije pozicionirane u zviježđima [[Zračna pumpa (zviježđe)|Zračnoj pumpi]] i [[Sekstant (zviježđe)|Sekstantu]]. Grupiranje je udaljeno 4.,3 milijuna svjetlosnih godina.
 
== Mjesna skupina u teleskopu ==
Redak 57:
== Dijagram 2 ==
<imagemap>
Image:Local_Group.svg|frame|center|Mjesna skupina (slika koju se može otvarati klikanjem).
 
circle 167 27 20 [[Sekstant B]]
Redak 94:
=== IC 5152 ===
[[File:IC 5152 HST.png|thumb|190px|IC 5152 kako ga vidi Hubble]]
[[IC 5152]] jest malena nepravilna galaksija na udaljenosti od 5.,87 milijuna svjetlosnih godina u zviježđu [[Indijanac (zviježđe)|Indijanac]]. Otkrivena je 1908. Lako se može razlučiti u zvijezde pomoću svemirskog teleskopa Hubble. Otvoreno je pitanje je li članica Mjesne skupine. Galaksiju je otežano vidjeti zbog zvijezde [[HD 209142]] koja je magnitude 7.,7, dok je magnituda galaksije 10.,6.
 
=== NGC 300 & NGC 55 ===
[[File:View of the southern spiral NGC 300.jpg|thumb|lijevo|190px|NGC 300, kako ga vidi obzervatorij ESO]]
[[File:Irregular Galaxy NGC 55 (ESO 0914a).jpg|thumb|190px|NGC 55, kako ga vidi obzervatorij ESO]]
Na udaljenosti od 6.07 milijuna svjetlosnih godina nalazi se najbliža glavna spiralna galaksija izvan Mjesne skupine, riječ je o galaksiji [[NGC 300]]. Ta spiralna galaksija ima mnogo karakteristika kao i [[Messier 33]]. NGC 300 je 94,000 svjetlosnih godina u promjeru, tek neznatno manja od [[Mliječni Put|Mliječnog Puta]], a magnituda joj iznosi 9. Galaksija ima ponešto H II regija, a ima i sustav crne rupe i zvijezde nazvan [[NGC 300 X-1]].
 
[[NGC 55]] je [[Magellanska patuljasta spiralna galaksija|magellanska patuljasta spiralna galaksija]] na udaljenosti od 6.,5 milijuna svjetlosnih godina, a promjera je 70,.000 svjetlosnih godina. Veoma je izdužena, barem iz naše perpektive, te je nešto sjajnija od NGC 300, s magnitudom od 7,87.
 
Ove dvije galaksije smatrale su se dijelom [[Grupa Kipar|grupe Kipar]], ali uz njihove sadašnje procjene udaljenosti utvrđeno je da su samo u doglednici s grupom, tako da su pozicionirane između Mjesne skupine i skupine Kipara. Vrlo je vjerojatno da ove dvije galaksije formiraju par.
Redak 109:
{{glavni|NGC 2403}}
[[File:NGC2403-Subaru-HST-L.jpg|thumb|300px|NGC 2403, kombinirana slika Subaru-HST-L]]
[[NGC 2403]] je spiralna galaksija u zviježđu [[Žirafa (zviježđe)|Žirafi]], udaljena 8 milijuna svjetlosnih godina. Promjera je 50,.000 svjetlosnih godina, upola manja od [[Mliječni Put|Mliječnog Puta]], a magnituda galaksije je 8.9. Ovo je po veličini i karakteristikama jedna je od najsličnijih galaksija galaksiji [[Messier 33]]. Tako NGC 2403, kao i M33, ima mnogo H II regija, pa i više njih. Na slici galaksije ogromna H II regija lijevo jest [[NGC 2404]]. [[NGC 2404]] ima promjer od 2,.000 svjetlosnih godina što znači da je veća od maglice [[30 Doradus]], pa je tako jedna od najvećih H II regija uopće poznatih. Njena lokacija na rubu galaksije i velika veličine pridonosi sličnosti između NGC 2403 i M33, jer je [[NGC 604]] u M33 također pozicioniran na rubu galaksije i najveća je H II regija u galaksiji.
 
U ovoj galaksiji je 2004. eksplodirala supernova SN 2004dj, najsjajnija i najbliža supernova u 17 godina. Do danas ostaje najsjajnija i najbliža supernova 21. stoljeća.
Redak 120:
'''IC 342'''
 
[[IC 342]] jest spiralna galaksija zviježđu [[Žirafa (zviježđe)|Žirafi]], udaljena 10.,7 milijuna svjetlosnih godina. Promjera je 75,.000 svjetlosnih godina, a magnituda je 9.,1. Unatoč svojoj veličini i stvarnoj svjetlini, položaj u prašnjavim područjima u blizini galaktičkog ekvatora otežava ga promatranje, što dovodi do nadimka "Skrivena galaksija", iako se lako može prepoznati čak i dvogledom. Ako galaksija ne bi bila zatamnjena, mogla bi biti vidljiva golim okom. Prašina otežava utvrđivanje njezine precizne udaljenosti; moderne procjene kreću se od oko 7 do oko 11 milijuna svjetlosnih godina. Ima dosta H II regija, a ima i H II jezgru.
 
Galaksija je otkrio William Frederick Denning u 1892. To je jedna od najsjajnijih u IC 342 / Maffei Grupe , jednog od najbližih galaksija skupina na lokalnoj grupi. Edwin Hubble prvo je mislio da je u Mjesnoj skupini, ali kasnije je utvrđeno da nije član.
Redak 132:
[[Maffei 1]] je ogromna eliptična galaksija u zviježđu [[Kasiopeja (zviježđe)|Kasiopeja]]. Nekada se vjerovalo da je član Mjesne skupine, sada se zna da pripada svojoj skupini, IC 342/Maffei grupe . Ime je dobio po Paolu Maffeiju, koji ga je otkrio i susjedni [[Maffei 2]] 1967. godine putem svojih infracrvenih emisija.
 
Ovo je eliptična galaksija lagano spljoštene jezgre. Ima okvir u obliku kutije i izrađen je uglavnom od starih zvijezda bogatih metalom . Ima sićušno plavo jezgro u kojem se nastave zvijezde. Kao i svi veliki eliptični sadržava značajnu populaciju globularnih nakupina. Maffei 1 nalazi se na procijenjenoj udaljenosti od 9.,65 milijuna svjetlosnih godina odavde. Možda je to najbliža gigantska eliptična galaksija.
 
Maffei 1 leži u zoni zatamnjenja i jako je zasjenjen zvijezdama i prašinom Mliječnog puta. Da nije zatamnjena, bila bi jedna od najvećih (oko 3/4 veličine punog mjeseca), najsvjetlije i najpoznatije galaksije na nebu. To se može primijetiti vizualno, pomoću teleskopa 30–35 cm ili većeg pod vrlo tamnim nebom.
Redak 152:
Galaksija ima negativnu radijalnu brzinu od -35 km/s. NGC1560 je dovoljno blizu zemlje da se njegova udaljenost mora izvesti izravno (ne upotrebljavajući crveni pomak). Karachentsev i sur. (2003.) navode da je udaljenost od 3,45 milijuna parseka (11,2 milijuna svjetlosnih godina), dok Madore (1993) daje 2,5 milijuna parseka (8,1 milijuna svjetlosnih godina) metodom najsvjetlijih zvijezda. Trenutno je najpreciznija procjena približno 8 do 12 milijuna svjetlosnih godina. Na ovoj udaljenosti relativno je blizu Zemlje, ali nije dio Mjesne skupine.
 
Ova galaksija široka je oko 35,.000 svjetlosnih godina, što je određeno njenom prividnom veličinom od 11,6 od 1,9 lučnih minuta.
 
 
Redak 162:
[[NGC 1569]] je patuljasta nepravilna galaksija u zviježđu [[Žirafa (zviježđe)|Žirafi]]. Galaksija je relativno blizu. Prema tome, svemirski teleskop Hubble lako može razdvojiti zvijezde unutar galaksije. Ranije se vjerovalo da je udaljenost od galaksije samo 2,4 milijuna parseka (7,8 milijuna svjetlosnih godina). Međutim, 2008. znanstvenici koji su proučavali slike sa Hubblea izračunali su udaljenost galaksije na udaljenosti od 10.96 milijuna svjetlosnih godina, što je oko 4 milijuna svjetlosnih godina dalje nego što se prethodno mislilo: stoga je galaksija rezultirala članicom IC 342-Maffei grupe.
 
NGC 1569 je [[Zvjezdorodna galaktika|zvjezdorodna galaksija]], te je stvarala zvijezde brzinom čak 100 puta veće od one u Mliječnom Putu tijekom posljednjih 100 milijuna godina. Sadrži dva istaknuta skupa super skupa zvijezda s različitim povijesti. Oba su skupa doživjela epizodnu formaciju zvijezda. Super skup zvijezda A, smještena na sjeverozapadu galaksije i zapravo formirana od dva bliska grozda (NGC 1569 A1 i NGC 1569 A2), sadrži mlade zvijezde (uključujući zvijezde Wolf-Rayet ) koje su nastale prije manje od 5 milijuna godina (u NGC 1569 A1) kao i starije crvene zvijezde (u NGC 1569 A2). Super skup zvijezda B, koja se nalazi u blizini središta galaksije, sadrži stariju zvjezdanu populaciju crvenih divova i crvenih superdivova. Smatra se da oba ova zvjezdana skupa imaju mase jednake masi svih kuglastih skupova u Mliječnom putu (približno (6-7) × 10 5 solarnihsunčevih masa ).
 
Identificirani su i brojni manji zvjezdani skupovi, neke od njih slične masi malih kugličnih nakupina ili R136 u [[Veliki Magellanov oblak|Velikom Magelanovom oblaku]], relativno mlade dobi (između 2 milijuna i milijardu godina). Ovi rezultati, zajedno s rezultatima drugih patuljastih galaksija poput Velikog Magellanovog oblaka i [[NGC 1705]], pokazuju da se formiranje zvijezda u patuljastim galaksijama ne događa kontinuirano, već se događa u nizu kratkih, gotovo trenutnih epizoda.