Varoš (Tuzla): razlika između inačica

'''Varoš''', urbana i prostorno-teritorijalna cjelina u predosmanskoj srednjovjekovnoj [[Tuzla|Tuzli]] (Solima). Zapadno od nje nalazila se [[Drvena utvrda]], gdje je danas [[Atik mahala]]. Varoš je bio stambeni dio srednjovjekovnih Soli i u njemu je bio [[Franjevačka crkva i samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli|franjevački samostan sv. Petra]].. Nešto južnije od Varoši bio je [[Solni trg (Tuzla)|Solni trg]].<ref name=Djedović>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 145 </ref> U osmanskim vremenima Varoš je bio dio Tuzle u kojem je uglavnom živjelo nemuslimansko stanovništvo. Tada se nalazio istočno od utvrde [[Palanka (Tuzla)|Palanke]] prema Polju, na mjestu stare [[Drvena utvrda (Tuzla)|Drvene utvrde]], gdje je danas Atik mahala.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 146 </ref>
Izvan južne kapije utvrde bio je prostor zvan Polje. Prema podnožju brda [[Trnovac (brdo, Tuzla)|Trnovca]] [[polje]] je prelazilo u [[močvara|močvaru]] [[Kolobara|Kolobaru]]. Na rubu nje formirala se kršćanska [[mahala]] Varoš, čiji se naziv vremenom pretvorio u Srpsku Varoš.<ref name=Habul>(boš.) [https://radiokameleon.ba/2018/01/03/tuzla-za-pocetnike-kako-su-dobile-imena-prve-tuzlanske-mahale/ Radio Kameleon M&M] Bahrija Habul: ''Tuzla za početnike Kako su dobile imena prve tuzlanske mahale'' 3. siječnja 2018. (pristupljeno 2. prosinca 2019.)</ref> Sredinom 19. stoljeća, zadnjeg stoljeća osmanske vlasti Varoš su nastanjivali pravoslavni i katolički stanovnici. Tada je bio sjeveroistočno od Palanke, prema brdu [[Borić (brdo, Tuzla)|Boriću]]u. Na mjestu današnje Banje tu se nalazila stara katolička crkva. 1870-ih je izgrađena i monumentalna pravoslavna crkva. Ova [[mahala]] imala je [[parohijski dom]], [[han]] te niz privatnih stambenih kuća.<ref>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Rusmir Djedović: ''O urbanom razvoju Tuzle'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 150 </ref> 1889. je zabilježeno da je [[Turali-beg]]ov vakuf imao više parcela: vrtova, livada i čaira pored Varoši.<ref name=Bašić>[http://vakuf.ba/assets/files/zbornik-radova-2012.pdf Islamska zajednica u BiH, Vakufska direkcija] Zbornik radova o vakufima - Mukate vakufi u Bosni i Hercegovini, Vakufi u Banja Luci, Turali-begov vakuf u Tuzli. Kemal Bašić: ''Turali-beg i njegov vakuf'' 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Vakufska direkcija Sarajevo, Medžlis Islamske zajednice Tuzla; str. 163 </ref>

[[Kategorija:TuzlaMahale u Tuzli]]