Inačica od 6. prosinca 2019. u 16:27 uredi Tomazi II Herceg (razgovor \| doprinosi) 38 edits →‎= Između dva svjetska rata: Narodno vijeće, potvrda od Hrvatskog sabora Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati ← Starija izmjena		Inačica od 6. prosinca 2019. u 16:30 uredi ukloni ovu izmjenu Tomazi II Herceg (razgovor \| doprinosi) 38 edits →‎= Između dva svjetska rata: Razmak radi preglednosti Oznake: mobilni uređaj m.wiki napredni alati Novija izmjena →
Redak 54: U Zagrebu je 6. listopada 1918.g. osnovano Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba,u koje su stupili narodni predstavnici iz svih krajeva u habsburškoj monarhiji, gdje su živjeli ti narodi. Za predsjednika je izabran Slovenac Anton Korošec, a za potpredsjednike Srbin Svetozar Pribićević i Hrvat Ante Pavelić (stariji). 8. listopada srpska vlada priznala vladu Narodnog vijeća SHS u Zagrebu i poduzela korake da i savezne vlade to priznaju. Na sjednici 29. ~~(X)~~ listopada 1918. Hrvatski sabor je jednoglasno donio sljedeće odluke, da : Hrvatski državni sabor na temelju potpunog prava narodnog samoodređenja, koje je danas priznato od svih zaraćenih vlasti, stvara ovaj zaključak: Raskidaju se sve državnopravne veze kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije sa kraljevinom Ugarskom i carevinom Austrijom. Da će sveopća narodna ustavotvorna skupština svega ujedinjenoga naroda SHS odlučiti unaprijed određenom kvalificiranom većinom, koja će u potpunosti zaštititi od svakog majoriziranja, o konačnoj formi vladavine, kao i unutrašnjem državnom ustrojstvu naše države, utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba. Na to je Hrvatski sabor priznao zagrebačkom Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba vrhovnu vlast. Time je ova svečana, povijesna sjednica završena i zaključeno je, "naredna (sjednica) da se održi u vrijeme, kada to potrebe uzištu". Dakle, sjednicom 29. X. 1918. Hrvatski sabor nije prestao opstojati, nego je i dalje ostao predstavnikom i nosiocem hrvatske državnosti. Tvorci ujedinjenja nisu se usuđivali sazvati Hrvatski sabor da to odobri (pošto je važan akt) iako je taj postojao i bio raspušten tek 28. studenoga 1920. Srpska narodna skupština je odobrila ujedinjenje mjesec dana nakon raspuštanja Hrvatskog sabora, 29. prosinca 1920.

Hrvatski sabor: razlika između inačica