Tvornica Zsolnay: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Tvornica Zsolnay''' iz [[Pečuh]]a, poznata po svojoj [[keramika|keramici]] i [[porculan]]u. Zsolnayeva keramika i porculan poznati su po umjetničkoj izradi i tehnici u bojama.<ref name="magazin HRT">[https://magazin.hrt.hr/403596/hrt-ova-ekipa-u-posjetu-muzeju-i-kulturnoj-cetvrti-zsolnay-u-pecuhu Magazin HRT] Autor: Melita Homa: ''HRT-ova ekipa u posjetu muzeju i kulturnoj četvrti Zsolnay u Pečuhu'' 5. rujna 2017. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref>
Sredinom 19. stoljeća počela je raditi [[tvornica]]. Pokrenuta je [[1853.]] godine. Bila je to mala radionica i manufaktura.<ref name="magazin HRT"/><ref name="Glas Slavonije">[http://www.glas-slavonije.hr/vijest.aspx?id=163379 Glas Slavonije] Vesna Latinović: Zsolnay simbol je i brend, 24. ožujka, 2012. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref>
Sredinom 19. stoljeća počela je raditi [[tvornica]]. U proizvodnju i osmišljavanje tehnika i dizajna bila uključena cijela obitelj Zsolnay. Isprve je tvornica proizvodila samo keramiku ali ne i porculan. Tvornica je u narednom razdoblju imala zlatne dane. Svugdje po Pečuhu se vidi bogata ostavština Zsolnayeva rada. Do kraja 19. stoljeća tvornica se bavila svim granama proizvodnje keramike. Proizvodili su [[uporabni predmet|uporabne predmete]], [[ukrasna posuda|ukrasne posude]], [[podna pločica|podne pločice]], [[peć]]i i osobito [[građevinski element|građevinske elemente]] za kojima je onda bila velika potražnja zbog izgradnje [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. [[Robna marka]] Zsolnay tad je bila svjetski poznata. Na području građevine Zsolnayi izumili su [[pirogranit]], kojim je mijenjan [[klesani kamen]]. Pirogranit je postao dijelom [[mađarska secesija|mađarske secesije]], tada vrlo modernom. U svezi s njom je tehnika eozin. Eozin je jedan od ishoda Zsolnayevih pokusa. Najpoznatiji je izum [[Vilmos Zsolnay|Vilmosa Zsolnaya]] (u. 1900.). [[Eozin]] je tehnika koja predmetima daje poseban smanjeni sjaj, a postupak te tehnika je i danas tajna.<ref name="magazin HRT"/>▼
U proizvodnju i osmišljavanje tehnika i dizajna bila uključena cijela obitelj Zsolnay. Isprve je tvornica proizvodila samo keramiku ali ne i porculan. Tvornica je u narednom razdoblju imala zlatne dane.<ref name="magazin HRT"/>
▲
Tvornicu su gradila četiri naraštaja obitelji Zsolnay, počevši s Vilmosem. Nastavile su njegova djeca, kćeri Terezom i Julijom, sin Miklósem pa dalje ostali. Obiteljska manufaktura originalne unikatne keramike i njihov obiteljski dom razvijao se. Poslije Drugoga svjetskog rata postala je gotovo ruševina.<ref name=Oblizeki>[http://oblizeki.com/pecuh-i-zlatni-baranjski-trokut-ili-cetiri-nezaboravna-madarska-dana-19483 Oblizeki] Božica Brkan: ''Pečuh i Zlatni baranjski trokut ili četiri nezaboravna mađarska dana'' 23. studenoga 2016. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> 80-ih godina 20. stoljeća europska je i time mađarska [[industrija keramike]] zapala u krizu. <ref name="Glas Slavonije"/> Zbog smanjene potražnje, bili su veliki rezovi radnih mjesta.<ref name="magazin HRT"/> Od 2.000 radnika iz vremena krize 1980-ih, ostalo je danas oko 200.<ref name="Glas Slavonije"/> Puno je tvorničkih zgrada ostalo prazno. Da bi se sačuvalo veliki tvornički kompleks od propadanja, posegnuli su za svjetskim trendom, da se napuštena [[industrijska arhitektura|industrijska zdanja]] ponovne nasele i daju im novi sadržaj. Opstanak tvorničkog kompleksa riješili su otvaranjem [[Kulturna četvrt Zsolnay|Kulturne četvrti Zsolnay]]. Tako je na mjestu nekadašnjeg tvorničkog kompleksa nedavno izrasla kulturna četvrt Zsolnay, u vrijeme kada je Pečuh proglašen [[europska prijestolnica kulture|europskom prijestolnicom kulture]] [[2010.]] godine. Sasvim je obnovljen tvornički kompleks.<ref name="magazin HRT"/> Proizvodnju su ostavili izvan Kulturne četvrti, a u četvrti su manje radionice za lijevanje bronce i keramike, brojni izložbeni prostori, galerija suvremene umjetnosti, igraonice, stara je tvornica preuređena u atelje, u tvorničkoj hali je velika knjižnica. Sastavni dio projekta je Sveučilišna četvrt koju s ostalim dijelom Kulturne četvrti povezuje [[pješački most]].<ref name="Glas Slavonije"/>
Druga zanimljiva zbirka je zbirka uporabnih predmeta ružičaste [[glazura|glazure]], što je onda bila neuobičajena boja za glazuru.<ref name="magazin HRT"/> Zsolnayeva četvrt fantastičan je spoj indutrijske i kulturne baštine i izgledom sliči Gaudijev dio Barcelone ili Hindertwasserov dio Beča.<ref name=Oblizeki/>
| |||