Liberalizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Infookvir ideologija|ime = Liberalizam|samostalna obilježja = sloboda tiska|nastanak = 17. stoljeće|slika = Declaration of the Rights of Man and of the Citizen in 1789.jpg|opis slike = Deklaracija o pravima čovjeka i građanina}}'''Liberalizam''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''liberalis ← liber'' = slobodan, slobodarstvo, slobodoumlje) [[svjetonazor]] je koji zagovara smanjenje nadzora države i drugih političkih institucija nad individualnom slobodom pojedinca; politička doktrina koja zagovara [[demokracija|demokratske oblike]] vlasti, političku toleranciju i postupne reforme političkih i društvenih institucija. U [[ekonomija|ekonomiji]] zagovara, tradicionalno, načelo ''[[laissez faire]]'', tj. nesputano djelovanje [[slobodno tržište|slobodnog tržišta]] i tržišnih zakonitosti te smanjenje prerogativa [[socijalizam|socijalističke]] države. Liberalizam je borba građanske klase za slobodu mišljenja i neograničenu slobodu tržišta. Liberali vjeruju u ljudski razum (racionalnost) i bili su često u povijesti (osobito u 19. stoljeću) utilitaristi.
 
Začetnici moderne liberalne misli bili su engleski filozofi 16. i 17. stoljeća [[Thomas Hobbes]] i [[John Locke]] koji su razvijali teoriju o prirodnim pravima čovjeka. Locke je bio prvi koji je pozvao na sekularizaciju u "Pismu o toleranciji" i opisao kako bi moderna pravna država trebala izgledati ("RaspravaDvije rasprave o vladi" u dva dijela). Ekonomski liberalizam i politiku slobodnog tržišta definirao je škotski teoretičar [[Adam Smith]] u svome djelu "Bogatstvo naroda" (The Wealth of the Nations") 1776. što se i danas smatra početkom ekonomske znanosti.
 
Također, liberalizam je i politički pokret koji se zalaže za poštovanje [[ljudska prava|ljudskih prava]] i liberalnih stečevina čovječanstva. Kao sustavna politička misao i praksa razvija se iz [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]] [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]], osobito kroz djela [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieua]], [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseaua]] i dr., a politički je uobličen u [[ustav]]nim [[akt]]ima kao što su [[SAD|američka]] [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracija o neovisnosti]] ([[1776.]]) i [[francuska]] [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]] ([[1789.]])