Slatina: razlika između inačica

z. širina = 45.70 |

z. dužina = 17.71 |

'''Slatina''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

 

* [[1857.]] - 20.200

 

Prema Popisu Stanovništva iz 2001. godine bilo je u gradu Slatini ukupno 14819 stanovnika, od toga:

 

* Izvjesno vrijeme, počev od donošenja Ustava SFRJ 1974. godine dio vlasti se ostvarivao i preko Samoupravnih interesnih zajednica (SIZ-ova), a najviša funkcija bila je Tajnik SIZ-a. Kao tajnici raznih SIZ-ova bili su, pored ostalih, Vajo Lukić, Ante Vuknić, Borislav Radanović, Rajko Milnović, Mladen Ivošević, Dragić Kovačić, Zdravko Starijaš, Savo Trbojević mlađi, Čedomir Guzina, Zdravko Jurišić...

 

Prvi materijalni dokazi o naseljavanju i životu ljudi u slatinskom kraju ukazuju na naseobinu iz rimskog doba. Naime, koncem XVIII stoljeća pronađene su rimske opeke kao i niz različitih predmeta kao što su novac, oružje, noževi, žlice... Početkom drugog svjetskog rata tj. 1941. i 1942. godine kada su kopani rovovi i tranšeje na lokaciji današnjeg vodorezervoara, pronađen je velik broj rimskih grobova i rimskog novca. Sve to nedvojbeno ukazuje na postojanje rimskog naselja i organiziranog ljudskog života za vrijeme postojanja Rimskog Carstva.

Niz drugih pisanih publikacija, domaćih i stranih, govore o rimskom naselju Marinianis, na slatinskoj lokaciji te o važnoj rimskoj cesti koja je imala trasu i slatinskim krajem.

* Osnovna Glazbena škola Slatina

 

[[Škola|Škole]] se na ovom području otvaraju dosta kasno, kao i u ostalim dijelovima ondašnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slavonija|Slavonije]]. Postoje neki tragovi koji ukazuju da su koncem XVIII. stoljeća na slatinskom području postojale dvije elementarne škole u Voćinu i Gornjem Miholjcu. Na osnovu zapisnika od 24. rujna [[1788.|1788.]] godine pisanom u Gornjem Miholjcu, koji je sačuvan kod [[Pravoslavlje|pravoslavnog]] parohijalnog ureda, vidljivo je da su se sastali predstavnici Gornjeg Miholjca, Kapinaca i Novaka s nadležnim predstavnicima vlasti u vezi dogovora o otvaranju škole u Gornjem Miholjcu. Osim ovih dviju škola, na ovom su području u vremenu od 1800. do 1850. godine postojale škole u Slatini, pravoslavna, 1805. god., Čađavici 1814. god., Sladojevcima 1822. godine i Sopju 1822. godine. Prema navodima iz Spomenice Državne [[Građanska škola|građanske škole]] Podravska Slatina, objavljene [[1928.|1928.]] godine u Slatini je najprije otvorena 1805. godine srpsko-pravoslavna škola, i to na inicijativu viđenijih vjernika te vjere, a 1830. godine otvorena je konfesionalna škola za pripadnike rimokatoličke vjere, i to uz podršku [[grof|grofa]] Pejačevića, koji je bio vlasnik velikih kompleksa [[Zemljište|zemljišta]] i [[šuma]] na ovom području.

 

== Kultura ==

Od 1995. godine u Slatini se održava Međunarodni glazbeni festival "[[Dani Milka Kelemena]]".

U Slatini je djelovalo pjevačko društvo još potkraj XIX stoljeća, pod nazivom [[Zrinski]], a kasnije je osnovano i društvo Obilić. O tome postoje pisani tragovi. Prema [[statistika|statističkom]] godišnjaku od [[1905]]. godine na slatinskom su području postojala dva pjevačko glazbena društva s ukupno 89 članova. KUD Bratstvo osnovano je 5. lipnja [[1967]]. godine pod imenom Dika, ali je prije toga u poslijeratnom periodu djelovalo više društava. Nakon oslobođenja 1945. godine djelovalo je [[društvo|društvo]] Jedinstvo, zatim Graničar i društvo Nikola Miljanović Karaula.